Ukupni troškovi liječenje bolesti povezanih s pretilošću u Sjedinjenim Američkim Državama u posljednjih deset godina su se udvostručili na oko 147 milijardi godišnje. Pritom je zanimljivo da troškovi liječenja rastu znatno brže od stope pretilosti koja je u istom periodu uvećana za 37 posto.

Istodobno, najviše šansi da postanu debeli imaju Amerikanci koji imaju policu zdravstvenog osiguranja, bilo da ju plaća država ili oni sami, pokazalo je upravo objavljeno istraživanje grupe autora sa sveučilišta u Stanfordu, University College London te kompanije RAND Corporation. Autori se stoga pitaju hoće li uvođenje zdravstvenog osiguranja za sve građane, za što se zalaže Obamina administracija, povećati ionako visoku stopu pretilosti u SAD-u.Ekonomisti već godinama upozoravaju da pretili ljudi značajno opterećuju proračun. Studija iz 2005. godine utvrdila je da na liječenje bolesti kao posljedice debljine odlazi gotovo polovica ukupnog zdravstvenog proračuna, što po jednom poreznom obvezniku iznosi oko 175 dolara godišnje. Novo istraživanje ide u prilog autorima koji već dugo tvrde da je zdravstveno osiguranje u Americi zapravo subvencija za debljanje.

Sudeći prema rezultatima najnovijeg istraživanja, osiguranje doslovno potiče na nezdrave prehrambene navike i nabacivanje prekomjernih kilograma, zbog psihološkog učinka osiguranja na korisnike izazvanog činjenicom da će osiguranje pokriti bar dio troškova liječenja posljedica njihova prejedanja. Kad već plaćaju skupo osiguranje, nek im se isplati. Doduše, nije utvrđena povezanost jačeg debljanja onih koji plaćaju skuplju policu, ili pak slabijeg kod premija za visokorizične osobe. Vezu između osiguranja i pretilosti autori potkrepljuju podacima istraživanja u Francuskoj koja pokazuju da bi Francuzi do 2020. mogli imati jedna problem s debljinom kao i Amerikanci. Francuska je jedna od zemalja u kojima je zdravstveno osiguranje među velikodušnijima u svijetu.Sudeći po trendu koji su zabilježili nutricionisti, kriza će zdravstveni proračun još više opteretiti. Nutricionisti u SAD-u upozoravaju naime da mnogim Amerikancima prijeti gojaznost i time izazvani trajni zdravstveni problema zbog prelaska na jeftiniju brzu hranu. Odustajanje od zdrave hrane, naravno skuplje, pokušaj je da se ublaži svakodnevni udar ekonomskih teškoća. U vrijeme ekonomske recesije, mnogi prave sve veće ustupke na račun kućnog budžeta, uključujući i jeftinija jela koja nude lanci brzo pripremljene hrane poput Burger Kinga, Popeysa i Wendysa. U dobrim restoranima promet pada, u lancima restorana brze hrane zarada raste. U travnju je McDonald’s zabilježio rast prodaje od skoro sedam posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Nutricionisti upozoravaju da je obrok brze hrane prekaloričan, premasan, bez dovoljno svježeg voća ili povrća. Mnogi Amerikaci se unatoč tome odlučuju na svakodnevno osjetno financijsko olakšanje, ne razmišljajući o troškovima koji ih mogu zaskočiti zbog bolesti krvožilnog sustava, preuranjenog dijabetesa i drugih bolesti vezanih uz prehranu.

Izvor: osiguranje.hr|Poslovni dnevnik