Svi dobro znamo da su tri ključna čimbenika u prometu: cesta, vozilo i vozač. U prometnoj teoriji dugo se smatralo da ta tri čimbenika podjednako utječu na prometne nesreće.

Vozni park stariji od 10 godina

No s tom bi se tvrdnjom danas zacijelo malo tko složio. Naime, današnja vozila mnogo su sigurnija nego što su bila prije desetak i više godina. S druge strane, prometnice su kudikamo bolje i suvremenije: nove autoceste, tuneli i raskošna signalizacija to potvrđuju. Ali sve to ipak ne znači, kako uporno ponavlja naša policija, da su za 98 posto nesreća krivi vozači, i to zato što se njihove navike i ponašanja sporije i teže mijenjaju.

Jasno da je na cestama previše drskih i bezobzirnih vozača. Ali točno je i to da nam je vozni park prosječno još stariji od deset godina. A budući da izgradnjom autocesta nisu nestale stare državne, županijske i lokalne ceste, njihovo loše stanje ne može se posve isključiti kao jedan od čimbenika koji može utjecati na upravljivost vozila i reakcije vozača te samim time i na prometne nesreće. Štoviše, zbog gradnje skupih autocesta te se ceste održavaju još lošije.

Malo tko se, naime, pita kakve je kakvoće asfalt na tim starim i dotrajalim prometnicama? A on je često takav da na kiši, osobito kod prvih kapi.

Zakon na strani države

Htio to netko priznati ili ne, kakvoća asfalta stalna je prijetnja prometnoj sigurnosti i nesumnjivo jedan od faktora koji utječu na broj prometnih nesreća. Ali, najlakše je optužiti vozače jer je pokriće za to Zakon o sigurnosti na cestama, točnije članak 51. koji propisuje da je vozač dužan prilagoditi brzinu stanju i osobinama kolnika. Ta odredba omogućuje policiji da vozačima prikvači krivnju baš za sve.
Krivi ste ako ste vozili brzo. Ali krivi ste i ako niste vozili brzo jer je kolnik bio mokar i loš, pa ste morali dodatno usporiti, usprkos propisanoj brzini. U svakom slučaju, krivi ste. Nitko neće doći mjerodavnoj cestarskoj tvrtki i pitati zašto je kolnik u lošem stanju.

Izvor: osiguranje.hr|Jutarnji list