Oblast osiguranja u BiH

Nova otkrića Đikića i Radmana

Ivan Đikić. (Foto: PIXSELL)

Prof. I. Đikić i prof. M. Radman u jednom od najuglednijih znanstvenih časopisa u svijetu, Cellu, objavili su radove o dvama novim, značajnim otkrićima. Riječ je o borbi protiv raka i upala.

Jedan od najpoznatiji svjetskih znanstvenih časopisa Cell u broju od petka će objaviti dva važna otkrića hrvatskih znanstvenika Miroslava Radmana i Ivana Đikića.

Međunarodni tim znanstvenika prof. Đikića otkrio je potpuno novi mehanizam ubikvitinskih signala koji reguliraju imunološki odgovor organizma, dok je tim prof. Radmana identificirao glavne proteine popravka oštećene DNK u bakteriji Deinococcus radiodurans.

Bakterija je to koja može izdržati zračenja i do 5000 puta veća od onih koja su smrtonosna za ljude te preživjeti u pustinjskom pijesku ili kamenim površinama gdje ne može opstati nijedan drugi organizam.

"Rad u Nature bio je o mehanizmu popravka dezintegriranog genoma, a u Cellu smo identificirali četiri ključna enzima za popravak DNK. Naš je zaključak da Deinococcus nije evoluirao nove nepoznate enzime već je našao način da efikasnije upotrijebi već poznate enzime", pojasnio je prof. Radman naglasivši da je u otkriću sudjelovala i 27- godišnja hrvatska znanstvenica Dea Slade.

Njoj se može zahvaliti kao prvom autoru koji je odradio najveći dio eksperimentalnog posla.

"Naš daljnji rad ide prema identifikaciji načina na koji D. radiodurans zaštićuje svoje proteine od oštećenja prouzročenih zračenjem. Efektna zaštita proteina značila bi usporenje procesa starenja", kazao je prof. Radman za Jutarnji list.

Skupina prof. Ivana Đikića zaslužna je za novu paradigmu u regulaciji imunoloških odgovora organizma.

"Mi smo uspjeli opisati potpuno novi mehanizam prijenosa signala koji reguliraju imunološki odgovor organizma. Time smo promjenili dosadašnju pretpostavku o ulozi različitih ubikvitinskih signala u tim procesima. U radu smo opisali i kristalne strukture molekula u tom signalnom putu, što će omogućiti dizajniranje novih kemijskih sastojaka koji mogu djelovati kao budući lijekovi protiv upalnih procesa i raznih tumora", pojasnio je prof. Đikić.

U radu su Đikić i njegovi suradnici objasnili i uzrok ektodermalne displazije, rijetke bolesti kod koje pacijenti imaju vrlo tanku kožu i nepravilnosti u radu znojnih žlijezda.

"Riječ je o nasljednoj bolesti koja pogađa otprilike svako sedmo dijete na 10 000 rođenih, a često je kombinirana s imunoeficijencijom, tj. manjkom imunološkog odgovora. Dosad su opisane specifične mutacije u genu koji se zove NEMO, ali nije bilo poznato njihovo značenje za razvoj bolesti. U našem radu smo na elegantan način objasnili zašto te mutacije uzrokuju poremećaje u prijenosu signala unutar stanica te tako dovode do oštećenja epidermalnih stanica koze te nedostataka imunološkog odgovora u limfocitima", pojasnio je Đikić, a prenio Jutarnji.

Izvor: Net.hr

Posted on Saturday, March 28, 2009 (Archive on Sunday, April 12, 2009)
Posted by Redakcija Contributed by

Return

Rating:	12345
Comments:
Save

Current Rating: