Podaci o poslovanju naših osiguratelja u siječnju pokazuju da su optimistička očekivanja, kako našu osigurateljnu industriju neće pogoditi globalna financijska kriza, bila neutemeljena. A ti podaci (koje su dali sami osiguratelji) kažu da je u siječnju 2009. g. ukupna zaračunata premija iznosila 880,72 milijuna kuna, što je samo za 1,5 % više od one zaračunate u siječnju 2008. g. Od toga je premija životnih osiguranja smanjena za velikih 7,33 %. Bez obzira što neki ne vjeruju tim podacima (govori se o varijanti po kojoj je ukupno zabilježen pad od 0,6 %, a u osiguranju života pad od 5,9 %) sigurno je da se radi o mjesecu u kojemu tradicionalno neživotna osiguranja bilježe najveću premiju (zbog poznate činjenice da je to vrijeme intenzivnog obnavljanja ugovora o osiguranju pravnih osoba), pa su izneseni podaci dobar indikator da smo već u banani. Osiguranje života raslo je dosada na krilima kredita (vinkulacije polica životnog osiguranja na kreditodavatelje) i isplativih ulaganja u fondove.

Jedno i drugo sada gotovo otpada: kredita je sve manje i sve su skuplji, fondovi bilježe gubitke, broj nezaposlenih zbog novih otpuštanja povećava se… Ostaju, dakle, samo klasična osiguranja života koja bi mogla zadržati malu stopu rasta ili zabilježiti malu stopu pada, što potvrđuje stanje kod onih osiguratelja koji su se na vrijeme vratili ugovaranju tih osiguranja (Croatia). Neživotna osiguranja očito nemaju šansu rasti. Nema novih poslova, nema novih pogona, jednom riječju – nema novih rizika, pa se ni značajnija stopa rasta ne može očekivati.

U okviru neimovinskih osiguranja, osiguranje motornih vozila u posebnoj je teškoj situaciji: tržište bilježi pad novokupljenih vozila za cca 40 %, broj registracija – prema podacima tehničkih pregleda – opao je za cca 37 %. Zaračunata premija kasko osiguranja  cestovnih vozila pala je za  7,9 % u odnosu na siječanj 2008. g. Osiguranje od automobilske odgovornosti pak za 4,1 %. Naravno, bilo bi naivno vjerovati da se broj manje registriranih vozila neće odraziti na neosigurana vozila. Njihov broj će rasti, jer mnoga neregistrirana vozila i dalje prometuju cestama s obzirom na neefikasnost policije kod skidanja registarskih pločica. Ako se tome doda i novonametnuti „porez“ od 10 % (u korist HZZO-a; da budemo točniji – cca 8 %, jer se oko 2 % već prije plaćalo s naslova stvarne štete) te očekivani izostanak povećanja premije (zbog zabrane Države najvećem osiguratelju, kojega – logično – slijede i ostali), onda je crna slika zaokružena.

Podatak da je u siječnju manje likvidirano 3.134 šteta automobilske odgovornosti, odnosno – da je manje isplaćeno 6,4 % iznosa u odnosu na siječanj 2008. g., može značiti ili da se događa manje prometnih nesreća ili da osiguratelji sporije i manje plaćaju oštećenicima. Ako je točno da se radi o ovome drugome – onda smo zaista već u velikim problemima.