Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, vrloje izgledan kandidat za preuzimanje čelne funkcije u novom jakomdomaćem financijskom holdingu, koji bi se u tekućoj godini trebaoformirati spajanjem Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja,doznao je Nacional od izvora bliskih vrhu vlade. Ovaj plan je prijenekoliko dana osobno aktivirao premijer Ivo Sanader, a snažno ga jepodržao ministar financija Ivan Šuker, koji ga je i prije zagovarao.Vijest o Polančecovoj kandidaturi za preuzimanje čelne funkcije utakvom holdingu posredno potvrđuje nedavna otkrića Nacionala dapremijer Sanader ozbiljno razmišlja o rekonstrukciji Vlade, tekonkretno i o smjeni Polančeca s funkcije potpredsjednika Vlade. Isprvase u vrhu HDZ-a razmišljalo da Polančeca zadrže na funkciji ministragospodarstva, ali odnedavno se Polančec pojavio kao prvi izbor ukontekstu formiranja jakog domaćeg financijskog holdinga, što bipodrazumijevalo njegov odlazak iz Vlade.

Ideja o stvaranju jakog domaćeg financijskog holdinga pod kontrolomdržave ponovo je postala aktualna iz više razloga. Stvaranje takvogfinancijskog holdinga ojačalo bi poziciju Vlade u slučaju zaoštravanjaodnosa s Europskom komisijom, ali i u slučaju mogućeg zaoštravanjaodnosa s drugim vodećim hrvatskim bankama koje posluju u Hrvatskoj, alisu već godinama u stranom vlasništvu. Osim toga, stvaranje financijskogholdinga spajanjem Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranjaotklonilo bi brojne špekulacije u vezi s budućim poslovnim razvojemHrvatske poštanske banke i zaustavilo medijska nagađanja o odlaskuJosipa Protege s mjesta predsjednika uprave te banke. Hrvatskapoštanska banka dospjela je nedavno u središte pozornosti kad se unovinama počelo pisati da Josip Protega odlazi u koncern Agrokor. Onjegovu odlasku nastavilo se pisati kao o gotovoj stvari, čak i nakonšto su to u Agrokoru, ali i u Hrvatskoj poštanskoj banci neformalnodemantirali.

Počeli su se spominjati i mogući Protegini nasljednici na tojfunkciji, a novine su kao kandidate počele promovirati Antu Samodola,čelnog čovjeka Hanfe, te Ivicu Maloču iz Hrvatske narodne banke.Nacional je iz krugova bliskih vrhu Vlade doznao da su pojedineinteresne grupe pokušale lobirati za smjenu Josipa Protege, te zapostavljanje Samodola ili Maloče. Tvrdi se da su te grupe namjernoplasirale dezinformacije o odlasku Protege u Agrokor, samo kako bi tonaljutilo premijera Sanadera, koga navodno čelnik Agrokora IvicaTodorić već neko vrijeme prilično iritira. Takve glasine trebale supotpomoći odluku o Proteginoj smjeni, ali od toga se iz više razlogaodustalo.

Ante Samodol nije htio otići na Protegino mjesto, a postojale su zato i neke formalne zapreke, zbog funkcije koju trenutačno obnaša.Samodol se prije nekoliko dana sastao s Protegom i to mu i osobnorekao. Od Maloče se odustalo zato što je već više mjeseci na bolovanju,pa se počelo sumnjati u njegove radne navike, po svemu sudeći zato štobolovanje koristi za pripremu rada na poslijediplomskom studiju kodprofesora Vlade Leke, člana Savjeta Hrvatske narodne banke. O Proteginunasljedniku počelo se neformalno razmišljati najvjerojatnije zato štoje Protega u posljednje vrijeme počeo češće kontaktirati s ministromfinancija Šukerom i raspitivati se što Vlada namjerava učiniti sHrvatskom poštanskom bankom. Ta se banka proteklih godina ubrzanorazvijala, provodeći strateški plan po kojem je država odlučila od njestvoriti jaku domaću banku kako bi mogla snažnije utjecati na razvoj ikreditiranje domaćeg gospodarstva u slučaju da to ne čine druge bankekoje su u većinskom stranom vlasništvu. U posljednje tri godine bankaje povećala aktivu sa 5,5 na 15,5 milijardi kuna, zaposlila 600 novihljudi i otvorila 30-ak poslovnica. Banka je otvorila i devetinvesticijskih fondova, upravlja umirovljeničkim fondom, fondom zanekretnine, te ima paletu financijskih proizvoda kao i ostale banke natržištu. O menadžmentu banke uglavnom se pozitivno pisalo, pa seProtegu čak počelo smatrati miljenikom medija.

Međutim, to je samo kratkoročna pomoć, koja neće riješiti dugoročniizazov banke, ako se ona želi dalje značajno tržišno razvijati.Štoviše, banka bi bez nove velike injekcije kapitala uopće teško moglai nastaviti poslovati, jer prema novim financijskim zakonima kojistupaju na snagu od srpnja ove godine, minimalna razina adekvatnostikapitala treba iznositi 12 posto. Zato banci u sljedećih šest mjesecitreba osigurati najmanje 500 milijuna kuna dodatnog kapitala, ilidugoročnih depozita. U tom slučaju adekvatnost kapitala popela bi se narazinu 14-16 posto. No, da bi se nastavio dugoročni željeni tržišnirast, procjenjuje se da bi država za Hrvatsku poštansku banku trebalapronaći ukupno 1,5 milijardi kuna novog kapitala. Uprava banke bila jesvjesna te situacije već duže vrijeme, a u okviru strateškog poslovnogplana bila je predviđena mogućnost izlaska na javnu ponudu. Međutim, taje prilika propuštena u vrijeme kad se to moglo realizirati. Upravabanke nije bila ta koja je mogla o tome donijeti konkretnu odluku, aVlada je nije donosila. Sada su se okolnosti promijenile i to se zbogvelike krize na financijskom tržištu ne može realizirati.

Kako se Protega u međuvremenu, pritisnut otežanim poslovnimokolnostima, počeo intenzivnije raspitivati o budućoj dinamici razvojabanke, to se nekima u Vladi baš i nije svidjelo, jer se tako posrednopočelo pokazivati da Vlada svoj posao nije odradila najučinkovitije.Tako su se pojavile i napetosti u odnosu Protege i ministra financijaŠukera. Zato ne začuđuje da su iz krugova bliskih Vladi u prosincu doNacionala počele stizati neformalne kritike upućene Protegi.
Međutim, krugovi bliski premijeru Sanaderu potvrdili su za Nacional dase odnedavna odustalo od smjene Josipa Protege, dijelom i zato štotrenutačno nema kvalitetnog nasljednika za njegovu funkciju. Osim toga,Protega se svojim radom zapravo i nije nikomu u Vladi mogao ozbiljnozamjeriti, a počeo se intenzivnije raspitivati o budućnosti bankedovoljno rano da banka ne upadne u velike probleme. O budućem razvojubanke prije nekoliko dana raspravljalo se i na sjednici Nadzornogodbora banke, u kojemu se nalaze Zdravko Marić, državni tajnik uMinistarstvu financija, Vedran Duvnja, šef Fonda za privatizaciju, GrgaIvezić iz Državne agencije za upravljanje imovinom, Drago Jakovčević sEkonomskog fakulteta, te Robert Jukić, novi šef Hrvatske pošte. Protegaje na toj sjednici opet postavio pitanje budućeg razvoja banke, što jeMarić prenio Šukeru.