Sabor je još jednom po žurnom postupku donio jedan vrlo važan propis. Naime, 15. prosinca prihvaćen je Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju, koji stupa na snagu 1.siječnja 2009.g. Taj propis je trebao biti odraz zdravstvene reforme. No, je li ili nije udovoljio tom očekivanju – ostavimo zasada po strani. Ovdje nas interesira nešto drugo: obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti.

Naime , u čl. 53. novoga Zakona , pod točkom 10., među prihodima na koje HZZO ima pravo, navedeno je :“ prihodi od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti . Prihod iz stavka 1.točke 10. ovoga Zakona izdvajaju društva za osiguranje u visini od 10 % naplaćene funkcionalne premije osiguranja od obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Taj iznos predstavlja naknadu za prouzročene štete Zavodu u slučajevima iz čl. 113. ovoga Zakona, koju su prouzročili vlasnici, odnosno korisnici osiguranog motornog vozila " .

Drugim riječima, HZZO ima pravo naplatiti od osiguratelja 10 % od iznosa naplaćene premije, i to onoga njenoga dijela koji služi za isplatu šteta. Ovih 10 % predstavlja naknadu štete koju vozači u prometnim nesrećama uzrokuju HZZO-u.

Na temelju kojih podataka je utvrđen paušalni iznos štete?

Nije sporno da štete koje skrive/uzrokuju vozači osiguranim motornim vozilima fondovima HZZO –a osiguratelji moraju naknaditi. Oni su na to obvezni i po dosadašnjem Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju. Međutim, po postojećem Zakonu osiguratelj su obvezni isplatiti stvarno nastalu štetu. Novi Zakon proizvoljno određuje da ta šteta iznosi 10 % naplaćene premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Dakle, Zakonodavac je odredio paušalnu odštetu HZZO-a. Podaci osiguravajućih društava pokazuju da vrijednost dosadašnjih šteta koje su uzrokovali vozači fondovima HZZO-a iznosi oko 2 % premije obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Određujući stopu od 10 % očito je Zakonodavac postupao mimo propisa o naknadi štete, određujući obvezu osiguratelja da plate HZZO-u peterostruko više od nastale štete!
 
Radi se očito o nečemu drugome: o neutemeljenom prikupljanju para za posrnulo zdravstvo (prema očekivanoj premiji osiguranja od automobilskoj odgovornosti u 2008.g. to bi iznosilo cca 300 milijuna kuna !) nezakonitim posezanjem za sredstvima osiguratelja obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti.
 
Moguće posljedice zakonske odredbe

Koje su moguće posljedice ove zakonske odredbe? Prvo, moguće je da bi provedba ovakve zakonske odredbe dovela osiguratelje automobilske odgovornosti u gubitak. Naime, poznato je da sadašnji omjer premije i šteta iznosi 105 % (zbog čega HANFA nije dozvoljavala snižavanje premije), pa bi novi namet povećao taj nesrazmjer do zastrašujućeg omjera. Daljnja moguća posljedica jeste povećanje premije osiguranja za 10 %, što bi očekivanu liberalizaciju i smanjenje, odnosno bar stagniranje, premije zamrzlo na dulji rok.

Jedini izlaz Ustavna tužba?

Osiguratelje nitko ništa nije pitao. Još jednom su dovedeni pred zid. Primjena Zakona počinje od 1. siječnja (uz pravo HZZO da kontrolira poslovne knjige, financijsku dokumentaciju i druge evidencije osiguratelja, v. čl. 61. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ostaje im jedina mogućnost da se obrate Ustavnom sudu, jer se očigledno radi o grubom kršenju postojećih odredbi o naknadi štete i favoriziranju jednog subjekta na štetu vozača, koji ni krivi ni dužni moraju sanirati i zdravstveni sustav. Iskustvo s dosadašnjim pokušajima uvođenja paušalnih tereta na premiju osiguranja (slučaj doprinosa za Crveni križ) obećavaju osigurateljima uspjeh u takvom sporu .