Mnogo puta posežemo za hranom iz dosade, zbog praktičnosti (vrećica čipsa je bila otvorena), depresije (čokolada tješi kod lošeg raspoloženja), sreće (bilo koja vrsta slavlja) ili iz žudnje (tko bi odolio kolačima koje je kolegica donijela na posao). Stoga se slijedeći put prije nego posegnete za zalogajem upitajte jeste li uopće gladni i je li vam vrijeme za jelo. Ako ste nedavno jeli, onda sigurno niste gladni.

Glavno pitanje koje se trebamo pitati prije svakog obroka je - jesmo li zaista gladni? (Foto: Guliver/Thinkstock)

1. Jesam li gladna?

2. Dobivam li s ovom hranom potrebne hranjive tvari?
Jedemo kako bismo živjeli što znači da nam hrana mora davati vitamine i hranjive tvari koje nam omogućuju normalno funkcioniranje. Osim što mora biti zdrava, prehrana mora biti i uravnotežena. Ako ste imali doručak bogat bjelančevinama, onda biste za ručak morali pojesti obrok koji sadrži više vlakana, željeza ili vitamina A. O svakom obroku i međuobroku razmišljajte kao o djeliću slagalice koja se zove prehrana.

3. Sadrži li ova hrana dobar broj kalorija?
Neki obrok može zdrav, ali sadržavati puno više kalorije nego što bi trebao za to doba dana. Ovisno o vašoj tjelesnoj težini i želji za gubitkom viška kilograma, pazite da vaš doručak sadrži između tristo i petsto kalorija, ručak i večera između četiristo i šesto, a užina oko 150 kalorija.

4. Postoji li zdravija alternativa?
Možete namazati običan maslac na obično pecivo ili maslac od kikirikija na pecivo od cjelovitog zrnja. Zdravija alternativa ne postoji uvijek, a ponekad je i ne želimo izabrati ako je riječ o hrani koja nam se jako jede. Ipak, većina obroka trebala bi biti što hranjivija. Kad god možete, jedite zdraviju varijantu kako biste smanjili kalorije, masnoće, kolesterol, natrij i šećer