Nažalost, to je samo dio priče o osiguranju imovine. Veći dio te priče u Hrvatskoj čine oni koji se uzdaju u sreću i vlastitu imovinu, za koju su skrbili cijeli radni vijek ili im od nje ovisi radno mjesto i egzistencija, ostavljaju nezaštićenu i neosiguranu. To se podjednako odnosi na građane, obrtnike, poljoprivrednike, malu i veliku privredu.

Samo 17 eura za imovinu
Jer, prema podacima koje su iznijeli vodeći ljudi iz imovinskih osiguranja u Croatia osiguranju na edukativnoj radionici za novinare u Belom Manastiru, Hrvatska prilično zaostaje za europskim standardima u tom segmentu osiguranja. Potvrđuju to i statistike Europske federacije osiguratelja (CEA), prema kojima prosječan stanovnik Hrvatske izdvaja ukupno za sve premije osiguranja 289 eura godišnje, od čega se 213 eura ili više od 70 posto odnosi na neživotna osiguranja. No, od tih 213 eura samo oko 6 posto odlazi na imovinska.
Procjene CEA-e podudaraju se i s podacima Hrvatskog ureda za osiguranje, prema kojima je u prvih devet mjeseci ove godine policu osiguranja imovine imalo 273.000 građana, a prosječno se po stanovniku za osiguranje imovine izdvaja samo 17 eura. Nasuprot tome, prosječni Europljanin troši na osiguranje imovine 530 eura, a udio imovinskih osiguranja u neživotnim osiguranjima u Europi kreće se oko 20 posto. Uz to, vrijedi napomenuti kako su imovinska osiguranja u Europi i u ovim kriznim godinama bilježila rast, dok je kod nas situacija obrnuta.
Zbog svega toga mogli bismo iz onoga što je o imovinskim osiguranjima izrečeno na spomenutoj radionici kao bitno izvući dva zaključka. Prvi je da su vlasnici imovine nedovoljno educirani o važnosti i vrijednosti imovinskih osiguranja, uključujući tu i neinformiranost o uvjetima pod kojima se nude ta osiguranja. Drugi je da ne treba iskušavati sreću kad je posrijedi zaštita vlastite imovine, te da je cijena osiguranja imovine zanemariva u odnosu na rizike kojima je svakodnevno izložena.

Što se može osigurati
A kojim je to rizicima riječ i što se sve i pod kojim uvjetima može osigurati, čulo se više od Drage Klobučara, direktora Sektora za osiguranje imovine Croatia osiguranja.
Uvodno je Klobučar napomenuo kako Croatia osiguranje s 55 posto udjela drži lidersku poziciju na tržištu imovinskih osiguranja. Prošle je godine Croatia u imovinskim osiguranjima imala ugovorenu premiju od 866 milijuna kuna, a apsolutni je lider u osiguranju usjeva i nasada s 96 posto udjela na tržištu.
"Osiguranje je trošak", kaže Klobučar. "Pogotovo je to trošak za fizičke osobe koje u sadašnjoj krizi važu svaku kunu, pa i onu koju su spremni potrošiti na osiguranje. Pritom se zna da su neka osiguranja, kao što je ono od automobilske odgovornosti zakonska obveza, a imovinska osiguranja su u biti ugovorna osiguranja i stvar su osobne odluke. Klobučar nadalje navodi činjenicu kako da fizičke osobe ne izdvajaju sredstva za amortizaciju, pa je i to razlog više da se osiguraju od rizika koji im prijete". Što se sve može osigurati imovinskim osiguranjima? Sva pokretna i nepokretna imovina kojoj prijeti uništenje ili oštećenje od različitih opasnosti, kao što su požar, oluja, udar groma, potres, lom, poplava, izljev vode i slično. Nadalje, mogu se osigurati montažni i građevinski rizici, kao i rizik odgovornosti za štetu nanesenu trećoj osobi. Iz imovinskih osiguranja isključeno je jedino osiguranje plovila, letjelica i automobila, za što postoje druge vrste osiguranja.
"Imovinskim osiguranjem", kaže Klobučar, "osiguravamo se od direktne materijalne štete koju, primjerice, mogu prouzročiti požar ili poplava. Nadalje, osiguravamo se od indirektne ili posljedične štete koje se pojavljuj kad, primjerice, dođe do kvara na nekom proizvodnom pogonu, pa taj pogonu neće ostvariti prihod. I napokon, osiguravamo se od posebnih troškova kao vrste indirektne štete, na primjer, kada izgori neki pogon pa se moraju angažirati dodatni objekti i oprema kako bi se nastavila proizvodnja".

Nelojalna konkurencija
Govoreći o najčešćim uzrocima šteta u imovinskom osiguranju, Klobučar navodi požar, oluju, izljev vode, poplavu, udar groma, pregaranje i odštetni zahtjev trećih osoba. "S obzirom na sve češće potrese u našoj blizini, oni postaju potencijalna i posebna opasnost za Hrvatsku, s obzirom na to da i ona spada u potresna područja. Svi ti rizici mogu se pokušati izbjeći na različite načine – preventivnim izbjegavanjem rizika, kontrolom, franšizom, transferom rizika, ali najefikasnija i najsigurnija tehnika za izbjegavanje rizika je osiguranje imovine", naglašava Klobučar. On se u svom izlaganju osvrnuo i na jedan problem koji je sve prisutniji u imovinskim osiguranjima unutar same branše, a to je nelojalna konkurencija prije svega kroz damping cijene osiguranja. "Sve donedavno", kaže on, "imovinska osiguranja bila su izvor pozitivnih rezultata i donosila profit a sad bilježe negativne rezultate. Ti negativni rezultati morat će se pokriti na neki način bilo uvođenjem franšiza ili izmjenama uvjeta za imovinska osiguranja".

Fama o skupoći
Osiguranje jest trošak, kako kaže Klobučar, ali kad je riječ o osiguranju kućanstava, taj je trošak zanemariv u odnosu na rizike kojima se izlaže većina građana. To više što je, kako kaže Nikolina Babić-Zujić, voditeljica Odjela za civilna osiguranja u Croatia osiguranju, riječ o relativno jeftinim i prihvatljivim osiguranjima.
Najbolja ilustracija za tu tvrdnju je izračun premije osiguranja za dvokatnu obiteljsku kuću u širem središtu Zagreba u vrijednosti od milijun kuna. Godišnja polica osiguranja od požara za tu kuću stoji 480 kuna, a osnovni rizici koje automatski pokriva takva polica su: udar groma, eksplozija (osim nuklearne), oluja, tuča, udar vlastitoga motornog vozila, pokretnoga radnog stroja ili nepoznatoga motornog vozila u osigurani objekt, pad i udar letjelice, manifestacije i demonstracije.
Polici osiguranja od požara, koja se smatra osnovnom policom osiguranja imovine, mogu se dodati i druga osiguranja, kao što su poplava, izljev vode, potres, što povećava cijenu police, ali i razbija famu o skupoći imovinskih osiguranja za kućanstva. Evo još jednog primjera: za osiguranu vrijednost
stvari u četverosobnom stanu u vrijednosti od 100 tisuća kuna godišnja premija osiguranja stoji 147 kuna.
Nikolina Babić-Zujić također je upozorila na opasnost od potresa i potrebu da se razmišlja i o toj vrsti osiguranja. Hrvatska je, kaže ona, jedno od seizmički aktivnijih područja, godišnje se zabilježi čak oko tisuću podrhtavanja tla. Najugroženija je južna Dalmacija, posebno šire dubrovačko područje, a slijedi sjeverozapadni dio Hrvatske i šire zagrebačko područje. Zbog toga se i cijene osiguranja od potresa znatno razlikuju u pojedinim dijelovima zemlje. Posebno rizičan je Zagreb zbog mnoštva objekata, opreme, industrijskih i drugih pogona.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja
Nastavak pročitajte OVDJE

Izvor: svijetosiguranja.hr