Sadašnji sustavi javnog zdravstva ne mogu zadovoljiti sve potrebe za općom zdravstvenom skrbi, i to zbog niza razloga, a dugoročno su, bez ozbiljnih reformi, neodrživi zbog solidarnih načela na kojima počivaju. To je u razvijenoj Europi davno prepoznato, pa se i razvoj privatnog zdravstvenog kretao smjerom zdrave i vitalne komplementarnosti javnom zdravstvu
Kad god se među osigurateljima povede rasprava o neiskorištenim šansama za brži rast i razvoj osigurateljne djelatnosti, nezaobilazna tema je dobrovoljno zdravstveno osiguranje. Razloge za to ne treba daleko tražiti. Hrvatska je na samom začelju Europe po udjelu dobrovoljnoga zdravstvenog osiguranja u ukupnoj premiji. I to unatoč činjenici da je u svim razvijenim zemljama taj segment ponude komercijalnih osiguratelja postao nužna dopuna javnom zdravstvu, koje nigdje u svijetu, pa ni u nas, više nije u stanju održati zadovoljavajuću kvalitetu zdravstvenih usluga. Zašto je tako i može li dobrovoljno zdravstveno osiguranje, kao što se tvrdi, postati jedan od motora uzleta osigurateljne industrije? Odgovore na ta pitanja potražili smo u razgovoru s Kristianom Podrugom, predsjednikom Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja.
Gospodine Podrug, prošlo je već 100 pa i koji dan više otkako ste stupili na dužnost predsjednika Uprave Croatia zdravstvenog osiguranja. Je li to bilo dovoljno da se upoznate sa stanjem u Društvu i povučete prve poteze?
S obzirom na to da sam u sustavu Croatia zdravstvenog osiguranja već nekoliko godina, dobro su mi poznati poslovanje i izazovi koje pred sobom ima CZO, ali i cijelo tržište dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja u Hrvatskoj. Činjenica da sam tvrtku preuzeo na pola kalendarske godine s definiranim godišnjim planom poslovanja, ciljevima, ali i realizacijom za šest mjeseci, u najvećoj mjeri determinira moje odluke u ovoj godini, a sve one usmjerene su na realizaciju zacrtanih planskih veličina.
To su uvijek pokazatelji na koje se volim referirati, a da smo kao Uprava dosad povukli neke kvalitetne poteze, govori i činjenica da je zaračunata bruto premija ostvarena u prvih šest mjeseci 2011. bila 4,9 posto manja nego u istom razdoblju 2010., a za prvih deset mjeseci taj je zaostatak smanjen na 2,0 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Tržišni udio, kao i lidersku poziciju u dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjima, smo zadržali. Te činjenice nas vesele i daju nam nadu da je najteže razdoblje možda iza nas, iako makroekonomska predviđanja za iduće razdoblje nisu previše optimistična. Zato ćemo i dalje oprezno jer mudrost nas uči da prve laste ne čine proljeće.
Na novu dužnost došli ste s funkcije ravnatelja Poliklinike Croatia zdravstveno osiguranje. Koliko vam to može pomoći u sadašnjem poslu?
Nikad nisam promatrao poziciju ravnatelja Poliklinike CZO izvan okvira Croatia zdravstvenog osiguranja, nego samo kao jedan važan kotačić u istom sustavu, misleći pritom na poslovni model CZO-a kad je posrijedi suradnja sa zdravstvenim ustanovama. Iako su u osnovi poslovi osiguranja i poslovi vođenja zdravstvene ustanove različiti, ipak ih veže zdravstvo kao bitna odrednica, što je i meni osobno blisko, zbog mojeg formalnog obrazovanja. Iskustvo vođenja zdravstvene ustanove dobro ću iskoristiti kod možda i najvažnijeg dijela u pripremi naših osigurateljnih proizvoda, a to je da budu utemeljeni na postavkama moderne medicine, potrebama tržišta, ali i svih osigurateljnih pravila. Vjerujte, dobro znamo što naši osiguranici očekuju od nas, odnosno od naših proizvoda, a to je da im pruže sigurnost, kvalitetu i brzinu usluge kad im bude najpotrebnija.
Zdravstvenim osigurateljima u ovoj krizi baš i ne cvatu ruže. U prvih deset mjeseci zabilježen je pad premije od 3,1 posto što i ne mora biti loš pokazatelj ako se ostvaruju dobri rezultati na strani optimizacije poslovanja, povećanja dobiti i tržišnog udjela. Što pokazuju vaše bilance?
Već smo na polovici studenoga, službeno su objavljeni i analizirani podaci za razdoblje od siječnja do listopada 2011. godine, pa bih se osvrnuo na to razdoblje. Promatrajući tržište osiguranja u cjelini, još nisu dosegnute brojke iz 2010. godine, ali naziru se određeni pozitivni pomaci. Sveukupna bruto zaračunata premija svih vrsta osiguranja bilježi pad 1,0 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Na polugodištu 2011. taj je pad iznosio 2,0 posto. Neživotna su osiguranja za to razdoblje manja 1,2 posto (na polugodištu 2,1 posto), a zdravstvena bilježe pad bruto zaračunate premije 3,1 posto (na polugodištu 4,8 posto). U segmentu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, dodatnom i dopunskom, gdje je prisutno i Croatia zdravstveno osiguranje, ukupno je tržište u prvih deset mjeseci ove godine zabilježilo pad 2,9 posto (na polugodištu 3,5 posto). U pravu ste kad kažete da zdravstvenim osigurateljima ne cvatu ruže, ali neki se "vrtlari" trude svoj "ružičnjak" održati što vitalnijim, pa, uzimajući u obzir objektivne okolnosti, možemo reći da je naša bruto premija od siječnja do listopada 2011. manja samo 2,0 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Naravno, premija je, kao što ste rekli, samo jedan od pokazatelja. Na svim razinama našeg društva puno se pažnje posvetilo kontroli troškova i racionalizaciji u svakom segmentu, pa je zabilježeno smanjenje izdataka za osigurane slučajeve 11,4 posto, te ukupnih rashoda 6,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Zadržali smo profitabilnost, očuvali tržišni udjel i učvrstili se na poziciji lidera u dodatnom i dopunskom zdravstvenom osiguranju.
U kojoj mjeri je na Vaše poslovne rezultate utjecalo ukidanje poreznih olakšica na dobrovoljna zdravstvena osiguranja i imate li prijedlog za budući porezni tretman za tu vrstu osigurateljne ponude?
Taj potez sigurno je demotivirajuće utjecao na tržište dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, a posebno u nepovoljnom gospodarskom okruženju obilježenom visokom stopom nezaposlenosti i velikim stupnjem nelikvidnosti. Uplaćene premije životnoga, dopunskoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja više se ne smatraju porezno priznatim izdacima kod utvrđivanja dohotka. Predlažemo stoga da se premija za dobrovoljna zdravstvena osiguranja smatra porezno priznatim izdatkom pri utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak, kad su ugovaratelji fizičke osobe – rezidenti.
Jasno je i logično da u ovom trenutku vrhunska medicina u najvećoj mjeri i dalje bude u okvirima javnog zdravstva, a privatno zdravstvo treba prihvatiti kao poželjnu komplementarnost
Uz to, predlažemo da se premija za dobrovoljna zdravstvena osiguranja ne smatra primicima od nesamostalnog rada (plaćom), kad je poslodavci plaćaju za svoje radnike, a time bi za njih bila porezno priznati rashod poslovanja. Istraživanje tržišta, koje je za Croatia zdravstveno osiguranje provela tvrtka GfK, pokazalo je visoko zanimanje građana za programe dodatnog i dopunskog zdravstvenog, te njihovu spremnost da za takve programe izdvoje određena sredstva. Uvjereni smo da bi taj interes bio i veći kad bi im izdatak za premiju dobrovoljnoga zdravstvenog bio porezno priznat odbitak. I poslodavci bi tu našli svoj interes, pod uvjetom da premije te vrste osiguranja budu porezno priznati rashod, jer su itekako zainteresirani da im djelatnici budu zdravi i produktivni, te da im se smanje stope bolovanja. Pitanje apsentizma i kontrole istog u posljednje vrijeme jako zaokuplja hrvatsku javnost prvenstveno s pozicije visokih troškova koje on generira, a u smanjivanju kojih sigurno mogu pomoći proizvodi Croatia zdravstvenog osiguranja d.d.
Hrvatska je na samom začelju Europe po udjelu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u ukupnoj premiji osiguratelja. Dok se taj udjel u Europi kreće u prosjeku 25 posto, u Hrvatskoj ne iznosi ni tri posto. Otkud takav nerazmjer?
Tu treba objasniti neke pojmove. Prema službenim podacima, koje je za 2009. objavila CEA, europski prosjek udjela premije zdravstvenih osiguranja za 33 svoje članice u ukupnoj premiji osiguranja iznosi približno 10 posto. U grupi neživotnih osiguranja, u kojoj je zdravstveno, udio premije zdravstvenih osiguranja kreće se oko 25 posto. Kad govorimo o hrvatskom tržištu osiguranja, u posljednjih sedam godina, koliko je Croatia zdravstveno osiguranje prisutno na njemu, udio zdravstvenih osiguranja u ukupnoj premiji nije premašio 2,9 posto, a udio u neživotnim bio je maksimalno 3,9 posto. Treba, pak, istaknuti kako je odlika razvijenih europskih tržišta osiguranja prevladavajući udjel životnih osiguranja (život : neživot = 62 posto : 38 posto), dok je u Hrvatskoj situacija inverzna (život : neživot = 27 posto : 73 posto). Kad govorimo o gustoći ili stupnju penetracije zdravstvenih osiguranja, Hrvatska i tu znatno zaostaje. Prosječna penetracija sveukupne bruto premije za razvijene zemlje Europe u 2010. bila je na razini 8,4 posto BDP-a, dok je u Hrvatskoj zabilježila samo 2,8 posto. Europsko tržište osiguranja vrlo je snažno i otporno na krize, čemu u prilog govori podatak da je premija od 2008. do 2010. rasla, dosegnuvši 1.115 milijardi eura na kraju 2010., pri čemu je ukupna premija zdravstvenih osiguranja 108 milijardi eura, uz godišnji rast od 6 posto (2010./2009.). U istom razdoblju u Hrvatskoj je zabilježen silazni trend bruto premije. To jasno upućuje na razliku u općoj razini svijesti populacije o važnosti i koristi ulaganja u osiguranje. Sve države razvijenog Zapada u osigurateljnoj industriji vide važnog partnera, posebice u
sferi institucionalnih ulagača. Budući da prevladavaju dugoročna, životna osiguranja, time je ta uloga i naglašenija. Kad je riječ o zdravstvenom osiguranju, posve je jasno da sadašnji sustavi javnog zdravstva ne mogu zadovoljiti sve potrebe za općom zdravstvenom skrbi. To je u razvijenoj Europi davno prepoznato, pa se i razvoj privatnoga zdravstvenog kretao smjerom zdrave i vitalne komplementarnosti javnom zdravstvu. Jačom popularizacijom osiguravajućih društava, ali i poticajnim mjerama države, stvorit će se uvjeti da se veliki neiskorišteni tržišni potencijal Hrvatske bolje iskoristi na zadovoljstvo - i građana, i poslodavaca, i osigurateljne industrije, ali i države.
Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja.
Nasatavak pročitajte ovdje.
Izvor: svijetosiguranja.hr|Zvonko Gajski