Građani nisu dovoljno upoznati o ulaganju u osiguranja, budući da su svom znanju, na ljestvici od jedan do pet, dali ocjenu 2,4 za zdravstveno, te najviše 2,7 za životno osiguranje, pokazalo je istraživanje GfK koje je predstavljeno u ponedjeljak na okruglom stolu Životno osiguranje – istine i zablude.

Peti okrugli stol u sklopu projekta Tržište osiguranja magazin Banka organizirao je u partnerstvu s udruženjem osiguravatelja HGK, a najavljen je nastavak projekta i diskusije u 2012. godini.

Istraživanje GfK pokazalo je da 85 posto hrvatskih građana nema životno osiguranje što najbolje govori o prostoru za njihov rast.

Sa životnim osiguranjem manje su upoznati najmlađi i najstariji građani, nižeobrazovani, nezaposleni, umirovljenici, kućanice, građani nižih primanja.

U ovoj skupini nalaze se i studenti, skupina na koju u budućnosti računaju osiguravatelji, što znači da je edukacija o isplativosti ulaganja itekako potrebna.

Marijana Ivanov

"Opća slika u javnosti prema osiguranjima je pozitivna, no studentskoj populaciji osiguranja nisu interesantna, ne razumiju rizik starosti i smrti", rekla je prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog instituta. Mišljenja je kako tematika koja uključuje riječi 'rizik', 'šteta', 'štetni događaj' mlade ne animira.

Snježana Bertoncelj, predsjednica Udruženja osiguravatelja HGK i predsjednica Uprave Erste osiguranja slaže se s Ivanov da osiguranja nisu još atraktivna branša, no to ne znači da neće postati.

Trenutačna aktivnost osiguravajućih društava ide u smjeru populariziranja i educiranja – pokrenut je projekt financijske pismenosti, kojem je cilj da građani usvoje neophodna znanja u donošenju važnih financijskih odluka.

Rade i na širem javnom dijalogu o važnosti osiguranja u trenucima kada postaje jasno da se građani više ne mogu oslanjati na državne mirovine. I publikacija Tržište osiguranje, dio je projekta kojim se svijet osiguranja pokušava približiti javnosti.

Također, osiguravatelji vide priliku za rast među 'kućnim štedišama', koji su zauzeli treće mjesto među različitim mogućnostima štednje. Naime, anketa pokazuje da čak 18 posto onih koji se odlučuju na štednju, čuvaju novac kod kuće. Njih 49 posto štedi u bakama, a 42 uplaćuje životno osiguranje.

Isplativost osiguranja

Premda je osiguranje za većinu građana luksuz u postojećoj situaciji u zemlji i svijetu, ono garantira vrlo precizne prednosti. Bertoncelj je navela primjer prosječnog osiguranika – riječ je o muškarcu u 45. godini koji je sklopio policu mješovitog osiguranja na 20 godina.

Godišnja premija za osiguranje života iznosi 500 eura, dok je dopunska nezgoda 50 eura.

Osiguravatelji s tih 500 eura formiraju takozvanu matematičku pričuvu koja se ulaže po zakonskim pravilima i koja mora dosegnuti minimalno osiguranu svotu, pojašnjava Bertoncelj što se s novcem osiguranika dalje događa.

Kroz 20 godina prosječni će osiguranik uplatiti 11 tisuća eura, dok je osigurana svota za njegov život 9.800 eura. Premda to na prvi pogled djeluje neisplativo, on ima i osiguranu osnovicu za trajni invaliditet 20 tisuća eura, a pokriće odmah nakon sklapanja police i prve mjesečne uplate.

Tatjana Račić Žlibar, članica Uprave Uniqa osiguranja kazala je kako za životna ulaganja vrijede stroži uvjeti nego za banke, budući da je riječ o dugoročnom ulaganju. "Polica se poštuje bez obzira na krizu i kod osiguranja nema promjena, kao npr. kod banaka koje kamate mogu mijenjati", kazala je Račić Žlibar.

Željko Jukić

Željko Jukić, direktor za životna osiguranja Croatia osiguranja smatra kako je najpotrebnija promjena kulturološkog pristupa financijama, pri čemu ključnu ulogu imaju porezne olakšice.

Ako bi se one uvele, i to na pravi način, javnost bi dobila jasan signal da je ulaganje u osiguranje primjeren način za sadašnju i buduću financijsku sigurnost građana, smatra Jukić.

Izvor: bankamagazine.hr