O uspjesima hrvatskih osiguravatelja u proteklih šest godina, ali i o tome što doprinosi njihovu lošem imidžu, govori član Uprave Hanfe Ivan Vrljić u intervjuu za specijalno izdanje Tržište osiguranja koje će Banka predstaviti 28. studenoga u Novinarskom domu.

Unatoč krizi i padu premije u posljednje dvije-tri godine osiguravateljna industrija je stabilna i kao izvor dugoročnih sredstava odigrala je ulogu stabilizatora na financijskom tržištu zahvaljujući konzervativnoj politici i utjecaju regulatora, ističe član Uprave Hanfe Ivan Vrljić u intervjuu za specijalno izdanje Tržište osiguranja koje će biti predstavljeno 28. studenoga u Novinarskom domu.

Prijava na konferenciju

Od početka rada Hanfe 2006. tržište je značajno napredovalo - ukupna premija porasla je više od 40 posto, na 9,2 milijardi kuna, dok je aktiva društava udvostručena te je krajem 2010. iznosila 31 milijardu kuna, pojašnjava Vrljić. Također, poboljšano je upravljanje rizicima, ispunjeni su stroži zahtjevi za adekvatnošću kapitala, a povećana je profitabilnost društava i zaštita potrošača.

Vrljić tvrdi kako je ustrajnost Hanfe na tome da se povećaju ulaganja u likvidne instrumente rezultirala time da je kod životnih osiguranja gotovo 73% sredstava u državnim obveznicama, vrijednosnim papirima HNB-a i HBOR-a te drugim vrijednosnicama za koje jamči država.

Ipak, financijska kriza utjecala je i na tržište osiguranja. Tako je u 2010. ukupna premija smanjena 1,8% u odnosu na 2009., a isti se trend nastavlja i ove godine. Vrljić smatra da se premalo radi na razvitku proizvoda koji potiču štednju te kako osiguravatelji još uvijek nisu dostigli bankare koji kvalitetno lobiraju i jedinstveni su u borbi za svoje interese.

Povećanju transparentnosti trebala bi doprinijeti Hanfina Uputa o iskazivanju dobiti u promidžbi, kojom je određeno da društvo koje ističe prinose na ulaganje matematičke pričuve mora navesti povijesne podatke o tome koliko su dobiti stvarno pripisali osiguranicima. „Jedan od razloga što se proizvodi životnih osiguranja ne razvijaju je upravo taj što su dosad društva improvizirala i promovirala dobit na ulaganje matematičke pričuve, koja kasnije odlukama skupštine nije stvarno pripisana policama osiguranja“, navodi Vrljić.

Lošem imidžu osiguravatelja doprinosi i odugovlačenje s isplatom šteta kao i velik broj sudskih sporova u, primjerice, autoosiguranju, što se onda projicira i na druge vrste osiguranja. „Kad sklapaju police ljudi imaju osjećaj da će sve dobiti, a kad im treba isplatiti novac postavlja se niz uvjeta i detalja. Mnogi imaju loša iskustva, a Hanfa zaprimi i dosta pritužbi osiguranika“, kaže član Uprave Hanfe.

Dolazak inozemnih osiguravatelja donio je svjež kapital i pospješio razvoj djelatnosti, a iako je kriza i premija pada društva imaju potporu svojih vlasnika i na tržište su ušla dugoročno. Ipak, na rast ćemo morati pričekati dok ne uđemo u EU, zaključuje Vrljić u intervjuu za specijalno izdanje Tržište osiguranja.

Izvor: bankamagazine.hr|Nives Matijević