Naravno, prijevare u osiguranju nisu od jučer, kao ni nastojanja osiguratelja da umanje štete koje zbog toga trpe. Novo je jedino da su u posljednje dvije, tri godine, što zbog krize što zbog skorašnjih težih uvjeta poslovanja, osiguratelji pod patronatom Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO) pokrenuli sustavnu i permanentnu borbu protiv prijevara u osiguranju. Rezultati tih napora već su vidljivi – od razvoja baze podataka pri HUO-u koja uvelike olakšava otkrivanje pokušaja prijevara u osiguranju, izrade jedinstvenih Medicinskih tablica za procjenu oštećenja zdravlja, do potpisivanja međunarodnog Protokola o suradnji u borbi protiv prijevara u osiguranju.

Očekuje se podrška
Rasprave koje su pritom vođene pokazale su, međutim, da borba protiv prijevara neće biti ni laka ni jednostavna, jer uspjeh u toj borbi ne ovisi samo o osigurateljima. Prije svega treba u javnosti stvoriti klimu kako su prijevare nešto što šteti svima, a ne samo osiguravajućim društvima. Nažalost, ističu osiguratelji, dobar dio javnosti još uvijek smatra kako "prijevare bogatih osiguratelja" nisu neko veliko zlo! Čak i onda kad postoje dokazi da je riječ o pokušaju prijevare takvo ponašanje ne izaziva osudu javnosti i na taj način postaje "društveno prihvatljivo".

Toj istoj javnosti treba jasno poručiti da prijevare štete i svima onima koji na njih blagonaklono gledaju. Prvo, većina njih i sami su osiguranici koji zbog šteta od prijevara plaćaju skuplje premije svog osiguranja. Drugo, možda i važnije, na gubitku su i svi osiguranici koji su prave žrtve u nekom osiguranom slučaju. Jer, novca od premija ima koliko ima, što znači da će osiguratelj koji mora platiti prijevarnu štetu imati manje novca za sve one stvarne štete.

Trebat će i uvjeriti državu da su prijevare u osiguranju i veliki društveni problem, jer osim osigurateljima i osiguranicima, nanose štetu socijalnim, mirovinskim i zdravstvenim fondovima, kao i državnom proračunu. Zašto državi? Zato što postojeće zakonodavstvo, moglo bi se reći, ohrabruje one koji iz osigurateljnog džepa žele izvući ono što im ne pripada. Po postojećoj zakonskoj regulativi, primjerice, sam pokušaj prijevare ne tretira se kao kazneno djelo nego samo ako je prijevara i realizirana. U većini europskih zemalja i za pokušaj prijevare ide se u zatvor. I kaznena politika "ide na ruku" prevarantima jer se otkrivene prijevare u pravilu kažnjavaju samo uvjetnim kaznama.

U tom kontekstu trebalo bi ponovno razmotriti koliko je ispravna odluka zakonodavca da policija više nije dužna raditi uviđaj kod prometnih nezgoda u kojima nema ozlijeđenih nego da je za obradu tih šteta dovoljno samo Europsko izvješće. Upućeni tvrde da se zbog toga kod takvih prometnih nezgoda javlja i velik broj prijevara, odnosno pokušaja prijevara. Možda bi u vaganju odluke "za ili protiv policijskog uviđaja za svaku prometnu nezgodu" moglo pomoći i slovensko iskustvo. Slovenci su do ove godine imali iste propise kao i Hrvatska, ali su se upravo zbog učestalosti pokušaja prijevara odlučili na ponovno uvođenje policijskog očevida za svaku prometnu nezgodu.

Nema mjesta konkurenciji
Dakle, očito je da se osiguratelji ne mogu sami nositi s prijevarama i prevarantima i da moraju dobiti podršku svih odgovornih državnih i pravosudnih tijela, sve do udruga potrošača kako bi se ojačala svijest o štetnosti prijevara u osiguranju. Međutim, i za same osiguratelje ima još puno posla. Prije svega to je kontinuirana akcija na stvaranju zajedničke platforme za borbu protiv prijevara. Drugim riječima, nema mjesta za konkurentnost kakva vlada u njihovim poslovima – ovdje oni moraju biti partneri koji će razmjenom informacija i iskustava, te zajedničkom akcijom, pridonijeti sprječavanju prijevara te smanjiti štete za svaku osigurateljnu kuću.

Za tu zajedničku akciju, kao što smo uvodno kazali, sada imaju i značajne pretpostavke. Prije svega to je baza podataka pri Hrvatskom uredu za osiguranje koje osigurateljima može pomoći u detektiranju prevaranata i prijevara. Bitno je sad da se ta baza podataka stalno nadograđuje novim informacijama, za što odgovornost snose sami osiguratelji. Pritom treba obratiti pažnju da se ta baza podataka, osim informacijama o auto osiguranjima, kvalitetno puni i podacima o drugim segmentima osigurateljne ponude. Jer, prijevara i pokušaja prijevara sve je više u životnim, a posebno u imovinskim osiguranjima. Drugo, treba vidjeti kakva je sudbina spomenutih Medicinskih tablica, koje su stupile na snagu početkom godine, ali još nema prave povratne informacije o tome primjenjuju li se, kako i s kakvim rezultatima.

I napokon, da za kraj ostavimo i neku riječ pohvale, spomenimo da prema anketi koju donosimo u nastavku ove naše teme Međunarodni protokol o suradnji u borbi protiv prijevara u osiguranju daje i svoje prve rezultate.

Članak je preuzet iz tiskanog izdanja Svijeta osiguranja

Izvor: svijetosiguranja.hr