U HND-u je održan četvrti okrugli stol časopisa Banka u okviru projekta Tržište osiguranja u partnerstvu s Udruženjem osiguravatelja HGK i uz pokroviteljstvoUniqa osiguranja na temu Zdravstveno osiguranje-otvoreno o privatnom i javnom.

O temi su govorili predstavnici osiguravajućih društava (UNIQA, Sunce, Croatia zdravstveno osiguranje, Basler osiguranje) i HZZO-a, a jedna od osnovnih teza predstavnika osiguravajućih društava bila je da je potrebno jasno definirati nadležnosti javnog zdravstva u odnosu na privatne osiguravatelje te izjednačiti uvjete poslovanja HZZO-a i komercijalnih osiguravatelja u segmentu dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, obzirom da će vjerojatno sljedeće godine HZZO ponuditi usluge dodatnog osiguranja koje se odnose na viši standard zdravstvene zaštite u čemu osiguravajuća društva vide nelojalnu konkurenciju.

'Hrvatska je pri dnu ljestvice europskih zemalja s udjelom privatnih osiguranja u financiranju troškova zdravstva, a upravo je privatno zdravstveno osiguranje dobar način za izgradnju stabilnog zdravstvenog sustava. Iskustva europskih zemalja pokazuju da će sustav dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja sve više jačati jer dugoročno gledano osigurava održivost obveznog zdravstvenog osiguranja', istaknula je na konferenciji Saša Krbavac,predsjednica Uprave Uniqa osiguranja,dodavši da se u Hrvatskoj u segmentu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja koje obuhvaća dopunsko, dodatno i privatno još uvijek ne provodi privatno osiguranje, koje obuhvaća zdravstvenu zaštitu osoba koje borave u RH, a nisu se obvezne osigurati.

'Tržište osiguranja je u padu. Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u razdoblju od 2008.-2009. palo je za 3,6 posto, a između 2009. i 2010. za 4,6 posto. Među objektivne uzroke pada ubrajaju se česte promjene propisa (u prosjeku 4 puta godišnje) i uvjeta poslovanja, nejasna granica između obaveznog i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, gospodarska kriza i ukidanje poreznih olakšica, dok je nedovoljna informiranost glavni subjektivni uzrok pada', istaknula je Krbavac, pozivajući se na UNIQA-ino istraživanje tržišta koje je pokazalo da danas u Hrvatskoj 69 posto osoba zna da postoji dobrovoljno osioguranje, ali ništa više od toga, dok samo 8 posto posjeduje, odnosno, koristi takvu vrstu osiguranja. Zaračunata bruto premija zdravstvenih osiguranja krajem kolovoza ove godine iznosila je oko 178 milijuna kuna, 3,8 posto manje nego godinu ranije, a pad je zabilježila i u prethodne dvije godine. Zbog krize se smanjuju sva dobrovoljna osiguranja, pa i zdravstveno, ističu osiguravatelji.

'Država treba prepoznati važnost dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja i njegov rast poticati poreznim olakšicama, jer je korištenjem dobrovoljnog dodatnog zdravstvenog osiguranja dobrobit evidentna za širu društvenu zajednicu i za državni proračun', kazala je Krbavac dok je Ivana Bratanić, predsjednica Uprave Sunca osiguranja, koje je lider na tržištu dodatnih zdravstvenih osiguranja, istaknula da je Sunce osiguranje uspjelo ostvariti rast i u krizi jer stalno podiže standard svojih usluga.

U Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO) smatraju da je ulazak HZZO-a koji ima 2.300,000 osiguranika, u dodatno zdravstveno osiguranje protivan zakonima i Ustavu RH te da predstavlja udar na zakonom zaštićeno tržišno natjecanje i ustavno načelo jednakog pravnog položaja svih poduzetnika na tržištu.

'HZZO će ponuditi niže cijene jer ne moraju poslovati na profitabilnoj osnovi i sami pokrivati svoje gubitke', rekao je Hrvoje Pauković, direktor HUO-a, dok je predsjednica Uprave Sunce osigurana Ivana Bratanić istaknula da je HZZO, ukoliko želi ući na tržište koje ima svoja pravila igre, dobro došao. 'Hrvatska je malo tržište i da bi ono funkcioniralo, potrebna je zdrava konkurencija', zaključila je Bratanić.

Gorući problem koji je nevidljiv je proces demografskog starenja i ako se nešto ne poduzme, zdravstveni sustav bi mogao biti ugrožen, smatra pak Šime Smolić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: 'U Hrvatskoj muškarci umiru u dobi od 75-79 godina, a žene u dobi od 80-84 godine. Sve dulje živimo, a s druge strane najveći troškovi su oko 75. godine života i te skupine stanovništva stvaraju najveći pritisak na zdravstvenu potrošnju. Danas se u bolničkom sustavu oko 35 posto hospitalizacija odnosi na osobe starije od 65 godina. Neupitno je da mora biti javno i privatno, no privatno se ne smije razvijati na problemima nelikvidnog javnog zdravstva. Ulaskom u EU bit ćemo vjerojatno prva zemlja po udjelu javne potrošnje, jer 85 posto sredstava otpada na javni sektor, a 15 posto na privatni, a sredstva za to nemamo', istaknuo je na koferenciji Smolić.

Izvor: liderpress.hr