Oko 300.000 do 400.000 vlasnika vozila godišnje ne produlji registraciju i osiguranje vozila odmah po isteku prethodnog registracijskog i osiguravateljnog razdoblja, što znači da sudjeluju u prometu kao privremeno neosigurani.

Pokazala je to analiza na temelju podataka MUP-a i osiguravatelja za 2005., 2006. i 2007. godinu, koju je na savjetovanju o obradi i likvidaciji automobilskih šteta, u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje, predstavio direktor tog ureda Hrvoje Pauković.

Većina tih vozila (605.404) bila je neosigurana do 15 dana, 137.462 vozila bez osiguranja su bila između 16 i 30 dana, 162.846 vozila bilo je neosigurano do 60 dana, a čak 154.269 vozila između šest mjeseci i tri godine. No, još poraznije zvuči podatak da je u spomenutom razdoblju više od 81.000 vozila prešlo u kategoriju trajno neosiguranih, odnosno da njihovi vlasnici od isteka registracije i osiguranja niti jedno do kraja 2007. godine nisu obnovili. »Spomenutoj brojci treba dodati i nekoliko desetaka tisuća vozila koja nisu odjavljena, a postala su neosigurana prije 2005.«, ističe Pauković.

Promatrana su vozila ukupno bila neosigurana 123,6 milijuna dana, pokazala je računica, što za sobom nosi oko 440 milijuna kuna nenaplaćene premije, odnosno oko 146,6 milijuna kuna godišnjeg manjka u premiji obveznih autoosiguranja. Tome treba pridodati i iznos šteta i troškova koje su isplatila osiguravajuća društva, a koje su uzrokovala neosigurana vozila, zatim pričuvu šteta Garancijskog fonda, kao i pričuvu nastalih, a neprijavljenih šteta, koju osiguravatelji također uplaćuju u Garancijski fond. Procjenjuje se da je u promatranom razdoblju riječ o približno 160 milijuna kuna.

Kada bi, pak, crtu pod ukupne troškove podvlačila država, a ne samo osiguravatelji, svemu tome trebalo bi dodati i izgubljeni prihod od poreza na premiju osiguranja od autoodgovornosti (63 milijuna kuna) te izgubljeni prihod od prekršajnih kazni, koji se procjenjuje na približno deset milijuna kuna.

»Neki od razloga za spomenuto stanje mogu biti neažurnost vozača, narušeni životni standard ili namjera vlasnika vozila da izbjegne troškove osiguranja, no zasigurno je to i neodgovarajuća primjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu«, ističe Hrvoje Pauković. Dodaje kako u praksi izostaje pravodobno pozivanje vlasnika vozila na vraćanje pločica i odjavu vozila od strane MUP-a te pokretanje prekršajnih postupaka protiv nesavjesnih vozača.

No, jedan od razloga za "nonšalantan" pristup prema obvezi osiguranja od autoodgovornosti jest i neznanje vozača, prije svega o tome da za štete prouzročene neosiguranim vozilom naposljetku odgovara sam vozač. Vozači vjerojatno ne razmišljaju ni o tome da takvim postupkom utječu i na cijenu premije osiguranja, jer se na kraju ipak naplati od - savjesnih vozača. Procjene zemalja EU-a pokazuju da osiguranici u prosjeku plaćaju oko 11 eura višu premiju, upravo zbog neosiguranih vozila.

U rujnu 2007. oko 11 posto neosiguranih
Prema podacima iz rujna 2007. godine, kada je u Hrvatskoj zabilježeno 214.727 vozila kojima je istekla prometna dozvola za više od 15 dana - što je 10,88 posto vozila registriranih u Hrvatskoj - u tu bi skupinu ulazila i Hrvatska. Godišnje se u te 23 zemlje iz garancijskih fondova isplati oko 150.000 šteta u kojima su sudjelovala neosigurana vozila.

Europa: Prosječna stopa neosiguranih vozila oko 2,1 posto
Prema podacima Europske federacije osiguravatelja i reosiguravatelja, koja obuhvaća 23 države, prosječna stopa neosiguranih vozila kreće se oko 2,1 posto, što je oko 4,3 milijuna vozila. Razlike među zemljama kreću se od 0,01 do 10 posto. Tako je, na primjer, na cestama Austrije, Belgije, Danske, Finske, Njemačke, Islanda, Luxembourga, Švicarske, Lihtenštajna, Nizozemske, Portugala i Švedske manje od dva posto neosiguranih vozila, Bugarska, Cipar, Češka, Francuska, Mađarska, Irska, Latvija, Poljska, Slovačka, Španjolska, Rumunjska i Velika Britanija bilježe između dva i deset posto neosiguranih, dok se u Estoniji, Grčkoj i Litvi ta stopa kreće iznad 10 posto.