To što su osiguratelji već uvrstili faktor klimatskih promjena u svoje modele mjerenja, vrednovanja i distribucije rizika, ne znači ništa. Oni nemaju motivaciju lagati. Ako su pri ocijeni rizika uplašeni više nego što treba, kaznit će ih dioničari. Ako pak nisu uplašeni dovoljno, priroda će učiniti svoje. Oluje, poplave i snježne padaline na nekim dijelovima planete, suše na drugim. Prošle godine zabilježene su najniže razine leda na Arktiku ikad.

Pogledajmo aktualnu katastrofu. Uragan Irena, prema najnovijim procjenama, suočio je osiguratelje s troškovima šteta u iznosu od 5 do 7 milijardi dolara. Irena je svojim neočekivanim jačanjem na sjeveru SAD-u donijela obilne kiše, a s druge strane, neki dijelovi SAD-a doživljavaju rekordno visoke temeperature i nalete prašine.

Stručnjaci predviđaju da će u budućnosti situacija biti sve gora. Povišenje razine mora omogućit će valovima da prodru dublje u unutrašnjost. Kako bi pomogli u pripremama za katastrofe, političari bi trebali zakonom zabraniti emisiju ugljičnog dioksida i zabranjivati gradnju naselja uz obalu. Veliku ulogu u tome mogli bi imati i osiguratelji i reosiguratelji, svjesni rizika i sveukupne situacije, spremni na zajedničku suradnju i pomoć.

Na primjer, Swiss Re, drugi najveći svjetski reosiguratelj, radi scenarije prema modelima vjerojatnosti pomažući vladinim dužnosnicima. Swiss Re je napravio istraživanje utjecaja klimatskih promjena na nesigurnim područjima kao što su Samoa, Mali, Karibi i Miami. Preporučio je kodove gradnje koji zahtjevaju veću sigurnost što se tiče vode i vjetra, odrđivanje zona koje spriječava sadnju drveća blizu zgrada, redizajn plaža radi absorpcije valova i dr.

Izvor: svijetosiguranja.hr