"Većina istraživanja pokazuje da je nakon dvije godine recesije bankarski sektor u uzlaznom trendu i u Europi i u Sjevernoj Americi", rekao je Ivan Maglić, regionalni menadžer tvrtke Calisto/Gartner Adriatica, i dodao da se na globalnom planu očekuje i porast ulaganja u ICT-sektor, a najviše u široj regiji u kojoj se nalazi i Hrvatska. No, problem je što konzervativne europske banke, a takve su i one u Hrvatskoj, posvećuju manje pozornosti novim tehnologijama, posebno što se tiče mlađe generacije koja puno koristi društvene mreže.
Marko Biljan je u ime HUP-a objasnio da bez oporavka domaćega gospodarstva neće biti ni jakog ICT sektora. Istaknuo je da je nužno veće i kvalitetnije ulaganje države i bankarskog sektora u nove tehnologije. Hrvoje Strejček, direktor Direkcije upravljanja distributivnim kanalima Erste banke, rekao je da banke moraju biti tamo gdje su njihovi postojeći korisnici bez obzira na to je li riječ o fizičkim poslovnicama na dostupnim lokacija ili o elektroničkim kanalima, odnosno svim oblicima e-usluga. No, još je važnije, dodao je, da te usluge budu jednostavne, transparentne, pouzdane i moderne, jer tehnologija danas može gotovo sve, a samo je na davateljima usluga da to i primijene na obostrano zadovoljstvo.
Božidar Pavlović, direktor informatike u Intesa Sanpaolo Cardu, rekao je da banke nastoje držati korak s novim tehnologijama, ali samo njihova konzervativnost i inertnost ne dopušta da se promjene dogode brzinom kakvu bismo očekivali kao njihovi klijenti. Što se tiče regulative, predstavnik HNB-a Slaven Smojver rekao je da je nužno unaprijediti mobilni način plaćanja. No, iako su banke neovisne o brzim tehnološkim promjenama, ipak je u Hrvatskoj to područje strože regulirano u odnosu na američko tržište.
Danijel Bara, direktor informatike u Jadranskom osiguranju, požalio se na tržišnog regulatora, jer osiguravajuća društava ne mogu poslovati posve elektronički s korisnicima. Rekao je da je Jadransko osiguranje još 2007. godine uvelo e-uslugu produljenja osiguranja, ali iako se ona isplatila, nije posve zaživjela na tržištu osim u marketinškom smislu. Nove generacije bankarskih klijenta nisu više vezane uz fiksne poslovnice, nego traže nove, brže uslužne kanale. No, SMS-brzi krediti još su u povojima.
Izvor: svijetosiguranja.hr