Oko 3,6 miliona KM kojih nema na računu JP “Putevi RS”, a koji su trebalo da budu uplaćeni na osnovu putarina prilikom registracije vozila, završio je najvećim dijelom u osiguravajućim kućama, tvrde stručnjaci koji dobro poznaju proces registracije vozila.
Grubom računicom, a na osnovu podataka o registrovanim vozilima u 2010. godini dobijenih od IDDEEA, došli smo do cifre da je na osnovu putarina za 2010. trebalo da bude uplaćeno nešto više od 27 miliona KM, međutim, na računu JP “Putevi RS” završilo je svega 23.512.249,51 KM, što je za oko 3,6 miliona KM manje.
Pošto rukovodstvo JP “Putevi RS” još nije dalo konkretan odgovor gdje je sporni novac, stručnjaci koji dobro poznaju proces registracije vozila tvrde da je većina tog novca završila u osiguravajućim društvima, ali postoji mogućnost da je i u džepovima pojedinih agenata za osiguranje i bankarskih službenika.
“Postoje dvije solucije za malverzacije. Ona na kojoj bude uzeto najviše novca jeste preko osiguravajućih kuća. Naime, pojedine osiguravajuće kuće u RS imaju ugovore sa preduzećem ‘Pošte Srpske’, koje im je dalo pečate da za njih vrše naplatu. Te kuće, recimo, prilikom registracije koja košta 400 KM, ovjere validne numerisane uplatnice na iznos od 350 KM, ali onu nenumerisanu ili falsifikovanu, obično za putarinu, ali i za druge stvari, ovjere, ali je ne prikazuju i ne polažu poštama i služi im samo da ih prikažu u MUP-U RS prilikom registracije. Dalje s tim uplatnicama idu u MUP RS i radnik pregleda uplatnice, sve su ispečatirane i bude završena registracija. Njega nije briga je li to uplaćeno ili nije i to ne može provjeriti”, ispričao je stručnjak koji želi da ostane anoniman zbog posla koji obavlja.
Miroslav Miškić, predsjednik Udruženja osiguravajućih kuća RS, međutim, odgovara da je naš stručnjak “ludak, jer je to bilo prije 100 godina”, te da su “Pošte Srpske” povukle pečate prije šest, sedam godina.
Međutim, Jasminka Krivokuća, direktorica “Pošta Srpske”, govori da dodjelu pečata, odnosno organizovanje ugovornih šaltera, omogućuje zakon i dodaje da su malverzacije moguće.
“Malverzacije su moguće, ali pošte nisu kontrolni organ. Osiguravajuće kuće vrše naplatu i na sebe preuzimaju odgovornost. Zakonom je dozvoljeno otvaranje ugovornih šaltera i to za nas predstavlja uštede u poslovanju. Obavezujemo osiguravajuće društvo da posluje po zakonu, ali ukoliko ono to ne radi postoje kontrolne institucije kao što je Poreska uprava RS”, naglašava Krivokuća. Ona ističe da su osiguravajuće kuće obavezne da svakodnevno u matičnu poštu dostavljaju pazar i uplatnice koje budu čuvane pet godina.
“Postoji mogućnost da kontrolni organi izvrše provjeru vjerodostojnosti uplatnica kod nas i u osiguravajućim društvima”, naglasila je ona.
Nakon konstatacije da su nam u “Poštama Srpske” potvrdili da u RS postoje 72 takozvana ugovorna šaltera, predsjednik Udruženja osiguravajućih kuća RS kaže da to ne zna.
“Meni to nije poznato. Informacioni sistem omogućava da bude otkriven bilo ko, da li je novac završio i gdje je završio ja to stvarno ne znam”, istakao je Miškić i dodao da u njegovoj matičnoj osiguravajućoj kući nema spomenutih pečata.
Naš izvor blizak procesu registracije govori da postoji i druga verzija malverzacija, a da je rade u tandemu agent za osiguranje i bankarski službenik. Međutim, kaže da je to manje u praksi sprovodljivo.
“Prilikom uplate putarine za kamion koja košta recimo 800 KM, bude ovjerena uplatnica na 80 KM, a poslije bude dopisana jedna nula i to je to, opet radnik na šalteru MUP-a RS ima validnu uplatnicu i registruje vozilo”, ispričao je isti izvor.
Podsjećamo, “Nezavisne” su prošle sedmice objavile da na računu JP “Putevi RS” nedostaju milioni, jer je 2009. godine na osnovu putarina uplaćeno 3,6 miliona, a 2010. godine iako se broj vozila povećao za oko 20.000 uplaćeno je samo oko 2,3 miliona.
U Ministarstvu saobraćaja i veza RS rekli su da je čudno to što nedostaje toliko novca jer povećan je broj registrovanih vozila, a smanjeni prihodi od putarina. U JP “Putevi RS” smanjenje prihoda pravdali su smanjenjem naknada za putarine koje budu plaćane prilikom registracije vozila, dok u Ministarstvu saobraćaja i veza RS naglašavaju da to nije prihvatljivo i da bi prihodi trebalo da budu znatno veći. U Ministarstvu ističu da je naknada za putarinu smanjena samo za teretna motorna vozila i da to smanjenje ne može uticati na toliko veliki pad prihoda. Postavilo se pitanje ko je pokrao novac od putarina koji nije završio na računu.

Izračunato na osnovu podataka dobijenih od IDDEEA i odluke o visini godišnje naknade za javne puteve koju treba platiti pri registraciji vozila
Vrsta vozila Registrovano komada Vrijednost putarina
• Motocikl                                 3.031                 51.545 KM
• Automobili                        224.205         12.493.930 KM
• Teretna vozila                     41.386           5.500.000 KM
• Prikolice i poluprikolice    15.103           6.000.000 KM
• Radne mašine i traktori      2.158                86.320 KM
• Autobusi i vučna vozila        8.970           3.000.000 KM

294.853 ukupno vozila
27.131.795 KM trebalo da bude naplaćeno
23.512.249 KM uplaćeno na račun JP “Putevi RS”
3,6 miliona KM manje uplaćeno

Izvor: capital.ba|Nezavisne novine