Hrvatski ured za osiguranje proveo je istraživanje prema kojem je u razdoblju od 2005. do 2007. pronađeno više od 80 tisuća novonastalih trajno neosiguranih vozila te još po 300 do 400 tisuća privremeno neosiguranih i neregistriranih vozila godišnje. Trajno neosiguranim vozilima u istraživanju se smatraju ona vozila kojima je u jednom trenutku u analiziranom razdoblju isteklo obvezno osiguranje te do 1. ožujka 2008. nije sklopljena nova polica, dok se privremeno neosiguranim vozilima ovdje smatraju vozila čiji vlasnici bar jednom u te tri godine policu obveznog osiguranja nisu produžili u zakonskom roku od 15 dana od njenog isteka, nego su taj rok prekoračili. Te podatke iznio je direktor HUO-a Hrvoje Pauković na savjetovanju o obradi i likvidaciji automobilskih šteta koje je jučer počelo u Opatiji. Pauković je kazao da vozač koji nakon isteka registracije i obveznog osiguranja vozilo ne osigura u idućih 15 dana krši Zakon o sigurnosti prometa na cestama i Zakon o obveznom osiguranju u prometu, te bi protiv njega trebao biti pokrenut prekršajni postupak.

NA REDU POLICIJA
Stoga je, izjavio je Pauković, Hrvatski ured za osiguranje MUP-u poslao podatke, odnosno registracijske oznake i brojeve šasija onih vozila koja su, prema podacima HUO-a, trenutačno evidentirana kao neosigurana i neregistrirana, a nisu odjavljena, kao i podatke vozila koja su u 2007. evidentirana kao trajno ili privremeno neosigurana i neregistrirana u razdoblju duljem od 15 dana. Na MUP-u je da dotična vozila provjeri te primijeni zakon, poručuje Pauković.
Sa druge strane, MUP tvrdi da je stvarni broj neregistriranih vozila na cestama između 40 i 50 tisuća. Statističke podatke iz protekle tri godine koje je iznio direktor HUO-a Hrvoje Pauković u MUP-u tumače na drukčiji način.
- Ta vozila se u našoj evidenciji vode kao neodjavljena i brojke ne odgovaraju činjeničnom stanju, budući da naše datoteke nisu ažurirane i zbog nesređene baze podataka se lako dolazi u zabludu. Iznošenje tih statistika ima za cilj isprovocirati MUP na akciju i moram reći da su u HUO-u u tome uspjeli, naglasio je savjetnik ministra unutarnjih poslova Ivica Franić. On je, odgovarajući na optužbe osiguravateljske zajednice da i policija snosi odgovornost za katastrofalno stanje u prometu, naglasio da se te statistike mogu promatrati iz druge perspektive.

NIŠTA ALARMANTNO
- Podaci HUO-a govore o oko 100.000 odštetnih zahtjeva za naplatu šteta nastalih u prometnim nesrećama godišnje, dok MUP prosječno evidentira oko 80.000 nesreća, a važno je istaknuti da za naplatu štete koju pričine neregistrirana vozila godišnje pristigne 2.400 zahtjeva. Iz toga se da iščitati da je udjel neregistriranih vozila u odštetnim zahtjevima samo oko dva-tri posto, što nas svrstava uz red najrazvijenijih europskih zemalja, poput Velike Britanije ili Njemačke. Da je situacija doista alarmantna, kako prikazuju u HUO-u, udjel odštetnih zahtjeva kretao bi se između 10 i 15 posto, što nije slučaj. Treba napomenuti da osobe koje svoja vozila ne registriraju redovito najčešće pripadaju među one sklone činjenju prekršaja i rizičnom ponašanju - objasnio je Franić.
Cijela situacija mogla bi se razriješiti na sastanku čelnika MUP-a i predstavnika osiguravateljske zajednice zakazanom za dva tjedna, kada će se dogovoriti i konkretne aktivnosti na suzbijanju tog problema.

Državni minus od 60 milijuna kuna
Društva za osiguranje su u tri godine po osnovi privremeno i trajno neosiguranih vozila izgubila oko 440 milijuna kuna premije, odnosno oko 146 milijuna kuna godišnje, dok u posljednjih 18 godina gubici od šteta koje su prouzročila neosigurana vozila rastu i na 600 milijuna kuna, u što ulaze i sredstva HUO-vog garancijskog fonda. Država je pak u promatranom razdoblju od 2005. do 2007. izgubila oko 60 milijuna kuna poreznih prihoda na temelju poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti, izgubljen je prihod od nepokrenutih prekršajnih kazni u visini 10 milijuna kuna te gubici od cestarina i drugih davanja.