Ime Hilme Selimovića često se pojavljuje u medijima. Sam Selimović, pak, rijetko je lično istupao, što je otvaralo prostora za brojne glasine, neprovjerene informacije i teorije o cjelokupnoj društvenoj, privrednoj i političkoj roli jednog od najbogatijih ljudi u BiH, ...

... koji se već 26 godina nalazi na čelu Sarajevske pivare, jedne od najstarijih firmi u BiH. Povoda za razgovor bilo je mnogo, ali je prevagnuo i jedan čisto ljudski.
Prije nepunu godinu Selimović je imao strašnu saobraćajnu nesreću iz koje je jedva izvukao živu glavu. Teške ozljede kičme, prema prvim procjenama, nagovještavale su da će Selimović možda ostati prikovan za invalidska kolica. Međutim, zahvaljujući hitnoj i kvalitetnoj intervenciji ljekara iz Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, danas Selimović hoda i izgleda sve bolje i bolje.
„Koristim ovu priliku da zahvalim svim liječnicima s Koševa", kazat će Selimović na početku razgovora, dodajući kako ga je bliski susret sa smrću dosta promijenio. Kaže - nabolje.
S obzirom na to da je tokom godina mahom izbjegavao brojne slične prilike za intervjue, iskoristili smo priliku i pitali Selimovića zašto je sada pristao.

Rezultati govore sve

„Dobro je da građani i čitaoci čuju konkretne podatke i činjenice o našem radu i rezultatima i da sami procijene šta je istina. Dijalog sa bilo kojom institucijom ili pojedincem kroz optužbe, laži, svađe i špekulacije nije koristan. Mislim da su naši ljudi pomalo umorni od svakodnevnih afera, svađa, obećanja promjena, velikih poteza i događaja, a životni standard i privredna situacija su sve teži. Želim da se okrenemo radu i stvaranju, a rezultati treba da govore za svakoga pojedinačno i to treba biti jedino mjerilo", kazao je Selimović.
• Gospodine Selimoviću, za vas se kaže da ste čovjek koji je sebe ugradio u razvoj Sarajevske pivare. Smatrate li da je vrijedilo najproduktivnije godine života uložiti u kompaniju na čijem ste čelu?
- U Sarajevskoj pivari sam od 1982. godine i na čelu firme sam 26 godina, što je, priznat ćete, dug period. Može se slobodno reći da sam u razvoj firme uložio najproduktivnije godine svog života. Vjerujem da se vide rezultati rada i uloženog truda.
• Vi ste često na udaru pojedinih medija. Zašto je to tako?
- Ne bih se bavio tim analizama i razlozima jer to je normalna pojava u svakoj zemlji koja prati uspješan biznis i dobre rezultate. Više bih pažnje posvetio i ukazao na nekoliko činjenica koje govore same za sebe. U godinama poslije rata, firme koje su u vlasništvu moje porodice uplatile su po raznim osnovama više od 400 miliona KM u budžete države BiH. Investirali smo preko 350 miliona KM, otvorili smo više od 1.500 novih proizvodnih i trgovačkih radnih mjesta.
Ukupno zapošljavamo oko 5.000 stalno uposlenih, plus sezonski radnici u određenim firmama. Indirektno dodatno zapošljavamo veliki broj porodica preko kooperantskih odnosa kroz otkup domaćih proizvoda sirovina. Radi se o blizu 5.000 kooperanata. Želim da govorim samo o činjenicama i faktima koji su nepobitni. Vjerujem da uposleni, partneri i šira javnost
znaju i prepoznaju istinu, a napadi, podmetanja i laži ne mogu to promijeniti.
• Da li ste uistinu zadovoljni poslovnim rezultatima Sarajevske pivare?
- Kada bi naše institucije omogućile ravnopravan položaj pivarske industrije, rezultati Sarajevske pivare bi bili još bolji. Nažalost, to nije slučaj u BiH. Primjera radi, omjer domaće potrošnje piva u odnosu na uvoznu u ukupnoj potrošnji je oko 40 posto domaćeg proizvoda i 60 posto uvoznih piva. To je najveći procent u regiji, ako ne i u svijetu, i to govori samo za sebe. Ovo će vam potvrditi svi proizvođači piva u BiH koji se susreću sa istim problemima. Jednostavno, naša proizvodnja je u nepovoljnijoj poziciji od proizvođača iz okruženja. Ukoliko bi se to promijenilo, država bi mogla dodatno inkasirati desetine, ako ne i stotine miliona u budžet, koje sada jednostavno gubi i ne naplaćuje.

Razvoj zaustavljen

• Koliko indolentan odnos bh. vlasti u smislu (ne)poduzimanja mjera zaštite domaće pivarske industrije šteti razvoju?
- Mislim da se pivarska industrija - sa ovakvom politikom i potpunom otvorenošću našeg tržišta prema regiji, što, nažalost, nije i reciprocitetno za naše proizvode - bori za opstanak. Razvoj je manje-više čak i zaustavljen. Primjera radi, necarinske barijere prilikom izvoza u zemlje iz okruženja su tako visoke da dostižu i do 25% od vrijednosti robe (razne analize,
podzakonski akti država iz okruženja, itd.) i čini bh. proizvode u pravilu nekonkurentnim. Sve to ne važi za strane proizvođače koji uvoze u BiH. Tako je sa svim proizvodima iz naše branše, od piva preko vode do drugih prehrambenih proizvoda iz BiH.
• Sarajevska pivara je prošle godine zajedno sa ostale četiri pivare u BiH zajednički istupila ka bh. vlastima tražeći poduzimanje konkretnih mjera u vezi sa zaštitom od nelojalne konkurencije, te nekontrolisanog uvoza piva. Je li išta učinjeno?
- Mogu samo dodati da na desetine naših pisanih upozoravanja i predlaganja konkretnih mjera nema adekvatne reakcije niti preduzimanja koraka u cilju rješavanja ovih problema. Sve ostaje na obećanjima i praznoj priči.
• Sarajevska pivara je i prošle godine, u odnosu na preostale četiri pivare u BiH, ostvarila ubjedljivo najbolje poslovne rezultate. Da li se može očekivati nastavak pozitivnog trenda i u 2008?
- Ostvarili smo bolje rezultate od ostalih pivara jednim dijelom i pametnim ulaganjima u ranijim godinama u tehnologiju koja nam omogućava vrhunski proizvod sa maksimalnim korištenjem sinergije znanja, tradicije, kontinuiteta u vođenju poslovanja i moderne tehnologije. Vjerujem da ćemo uspjeti zadržati nastavak pozitivnog trenda rasta u 2008. godini.

Kompliciran sistem

• Jedan ste od najuticajnijih poslovnih ljudi u našoj zemlji. Kako je moguće da ne uspijevate lobirati kod predstavnika vlasti za bolji tretman pivarske industrije?
- Problem bh. privrede i svakog privrednika je kompliciran sistem, više nivoa vlasti, kontradiktorni i neusaglašeni propisi i nadležnosti između Federacije, države, kantona itd. Mislim da u takvom stanju i političkom okruženju privreda teško može uticati na politiku, nažalost.
• Sarajevska pivara ima vlasničke udjele u Bosnaproduktu, Sprindu, Vegafruitu i Klasu, te su kao proizvodne kompanije primorane plasirati proizvode putem lanaca maloprodajnih objekata koji su većinom u vlasništvu firmi iz regiona. Koliko su ovi objekti otvoreni za plasman brandova vaših firmi i kako bh. brandovi opstaju na tržištima regije?
- Trenutno naša grupacija nema većih problema sa plasmanom vlastitih proizvoda u BiH, vjerovatno dijelom iz razloga što maloprodaja nije toliko konsolidirana kao maloprodaja u zemljama u okruženju. Kada se to desi, vidjet ćemo kako se postaviti i nositi sa eventualnim opstrukcijama domaćih brandova. Mi se borimo da imamo prepoznatljive i jake brandove koje će kupci i naši potrošači tražiti i to je dio poslovne politike.
Puno teža situacija je kod izvoza. Postoje vrlo oštre razne prepreke, necarinske barijere, podzakonske barijere, preferiranje domaćih brandova od maloprodajnih lanaca u zemljama u okruženju u odnosu na bh. proizvode, i to se najbolje vidi kada posjetite bilo koji maloprodajni lanac u Hrvatskoj, Srbiji ili Sloveniji i uporedite zastupljenost bh. proizvoda u tim lancima i proizvode iz regije u bh. maloprodaji.
• Hrvatske trgovačke kompanije su već odavno u većem obimu zakoračile na bh. tržište, a svjedoci smo da i srbijanske ozbiljno rade na istom. Kako gledate na najavu ulaska Delte i MPC Holdinga?
- Svaki ulagač i firma iz bilo koje države su dobro došli ako se drže zakonskih, legalnih, legitimnih metoda rada i poslovanja i izvora kapitala, vodeći, naravno, računa o lokalnim specifičnostima zemlje u koju dolazi, pokazujući dozu razumijevanja i poštovanja prostora na koji ulaže sredstva i stanovnika koji tu žive.
• Da li griješimo u procjeni kako se proizvodi Sarajevske pivare. Klasa, vegafruita... lakše izvoze na tržište Bliskog istoka nego u EU?
- Dijelom je ta procjena tačna prije svega iz razloga lakših i jednostavnijih uvoznih procedura i analiza, a dijelom i radi tradicionalnih prijateljskih odnosa i naklonjenosti BiH. Mada je sa svim zemljama Bliskog istoka ukupna razmjena robe i dalje zanemarljiva i mala, odnosno puno je veća robna razmjena sa zemljama EU.
• Šta su politički moćnici u dosadašnjem mandatnom periodu, za razliku od svojih prethodnika, konkretno učinili na podršci razvoja domaće prehrambene industrije, a time i boljeg životnog standarda građana?
- Regulisanje cijena dekretima vlade ili vlada nije rješenje pogotovo u tržnoj ekonomiji, gdje je formiranje cijena slobodno. Takva politika ne nosi koristi niti potrošačima niti privredi, potrošačima daje lažna, a nerealna obećanja, a privredu gura u nestanak. Mjere kojima se rješavaju ti problemi su sistemske prirode zaštite domaće proizvodnje, premija i podrške primarnoj proizvodnji, podršci izvozu.
Moram reći da smo i aktualnoj Vladi kao i mnogim vladama do sada, resornim ministarstvima i drugim organima pisano se obraćali sa prijedlozima mjera, ukazivali iz više naših subjekata na probleme i nudili rješenja. Nažalost, nikada nismo dobivali adekvatne odgovore ili rješenja, a sve je završavalo na verbalnoj podršci i na obećanjima. Tako je stanje i sa građanima po pitanju reguliranja cijena osnovnih životnih namirnica. Obećanja koja su davana su nerealna i, nažalost, mislim da su toga svjesni i naši politički predstavnici, a odgovornost prebacuju na privrednike i one koji stvaraju novu vrijednost skrećući na taj način pažnju sa stvarnih razloga i uzročnika.
• Da li je bh. tržište jedinstveno, odnosno imate li barijera sa plasmanom robe u Republiku Srpsku?
- Sada je stanje puno bolje nego prije nekoliko godina i nemamo problema sa plasmanom robe u RS. Prisutni smo i kroz trgovačke odnose i kroz proizvodne djelatnosti u RS-u. Tržište BiH je suviše malo da bi se dijelilo ekonomski i nama treba širenje tržišta, a ne zatvaranje u vlastita mala područja.

Sve se mijenja, pa i tržište

• Hrvatske prehrambene kompanije, poput Podravke, najavljuju kupovinu bh. proizvodnih kapaciteta kako ne bi izgubile tržišne pozicije nakon ulaska te zemlje u EU. Da li je to ozbiljna prijetnja opstanku bh. kompanija i kakva im je u tom kontekstu perspektiva, s obzirom na to da će se nekoliko godina nakon akvizicija smatrati bh. firmama?
- Tržište BiH se neminovno mijenja kao i druga tržišta i naš zadatak je da u toj borbi opstanemo i radimo. Na svakom od privrednika je da predvidi kretanja i odabere vlastitu poslovnu politiku i strategiju.
• Planirate li iskorake na nova tržišta?
- U ovoj godini ćemo se intenzivnije posvetiti plasmanu na tržišta u zemlje u okruženju i dodatno pojačavati poziciju na tržištima Bliskog istoka i Sjeverne Afrike.
• Šta ste željeli postići sindikalnim udruživanjem kompanija Klas, Sarajevska pivara, te grupacije MIMS?
- Ono što je i sam Sindikat objavio i obrazložio, bolju sa-radnju vlasnika i uposlenika, zajedničku borbu za bolje uslove rada i klimu za bh. privredu i bolju koordinaciju sindikalnih predstavnika u svojim zahtjevima bilo prema poslodavcima, bilo prema državi i organima.
• Kakvo je vaše mišljenje o zakonu o kontroli i reviziji privatizacije u FBiH?
- Taj zakon treba donijeti da se utvrdi stvarno stanje i razdvoje kriminalne od uspješnih privatizacija. Uporedite bilance svih firmi koje su u vlasništvu porodice Selimović prilikom privatizacije i danas. To je odgovor na sva pitanja i špekulacije i svako ko hoće da to vidi, može vidjeti kroz vrlo transparentne pokazatelje i rezultate. Procedure kojima su vođenih procesi su propisani zakonima ove države i važili su kako za nas, tako i za druge. Podržavam donošenje zakona o kontroli privatizacije, posebno tamo gdje su firme uništene, a ne pokrenute i radnici ostali na ulici.