Spoznaja kako zbog rupe u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama još ni jednom divljaku s naših cesta nije poništena vozačka dozvola, kao i naš poziv da se u zakon unese odredba o visini kazne ovisno o prihodima prekršitelja, izazvale su pravu buru reakcija.
Većina zainteresiranih strana diže ruku za kazne ovisno o visini prihoda, a smatraju i da se vozačka dozvola treba oduzeti recidivistima, odnosno vozačima koji uporno ponavljaju teže prometne prekršaje, poput prolazaka kroz crveno svjetlo na semaforu, vožnje u pijanom stanju ili jurnjave kroz naselje brzinom za 50 kilometara na sat većom od dopuštene.
Da takvih ima dosta, govori i broj hrvatskih vozača s negativnim bodovima. Kako se doznaje iz MUP-a, do 15. kolovoza 2010. u Hrvatskoj je evidentirano ukupno 98.679 vozača s negativnim prekršajnim bodovima. Od toga, jedan bod ima 33.825 vozača, dva boda ima 35.346 vozača. Tri boda ima 18.104 vozača, dok ih 3620 broji četiri, a 3120 pet bodova. Sa šest bodova evidentirano je 2106 vozača, sa sedam 619, s osam 612 vozača. Devet bodova ima 450 vozača, a više od devet bodova prikupilo je čak 887 vozača.
Javnost je, dakle, gotovo pa složna u zahtjevu da se vozače uhvaćene pri suludim brzinama većim od 200 km/h primjereno kazni bez obzira na njihovu poziciju u društvu. Naime, ne želimo generalizirati, ali vozači zadnjih dana uhvaćeni pri spomenutim brzinama vozili su redom automobile skuplje od 500.000 kuna. Automobil prosječnog hrvatskog vozača ni ne može postići brzinu od 248 km/h, dok vozačima skupih 'jurilica' kazna od 6-7 tisuća kuna ne znači ništa. Jasno je da zakon mora prijeći na novu razinu želi li se doista hrvatske ceste učiniti sigurnijima.
S druge pak strane, smatraju u Večernjem listu, najniža kazna za određeni prekršaj ipak mora biti fiksno utvrđena - jer to što je netko bez ikakvih primanja ne daje mu pravo da pijan vozi, ili da zanemari crveno svjetlo na semaforu, ili da vozi u smjeru suprotnom od dopuštenoga. Uostalom, ako netko nema novac za kaznu, uvijek može kaznu odraditi u zatvoru, a država može zaplijeniti automobil. Zvuči preradikalno? Ne za većinu europskih zemalja. Izdvojit ćemo ovdje tek Norvešku, u kojoj vozač završi iza rešetaka zbog prekršaja za koji ga kod nas policija ne bi ni zaustavila - zbog brzine od 140 km/h na autocesti. U istoj zemlji vozač gubi vozačku dozvolu proveze li se kroz grad sa 75 kilometara na sat.
Izvor: svijetosiguranja.hr