Osigurateljna industrija jedan je od najvažnih financijskih stupova društva, uz ostale bankovne i nebankovne financijske institucije. Snažan razvoj te industrije rezultirao je sve većom i bogatijom ponudom osigurateljnih proizvoda, među kojima građani mogu birati ovisno o svojim potrebama i prioritetima. U suštini filozofije osiguranja uvijek je razmišljanje da o mogućem neželjenom događaju treba misliti unaprijed, odnosno da neželjeni događaj treba prevenirati tako što će se sklapanjem odgovarajuće osigurateljne police otkloniti ili smanjiti šteta u slučaju njegova nastupanja. Dakle, potreba osiguravanja vezana je uz svjesnost o postojanju raznih rizika i njihovom mogućem nastupanju koje može izazvati štetu, vezano uz samu osobu, njeno zdravlje, život i postupanje, ili pak vezano za imovinu koju osoba posjeduje i čije bi ugrožavanje izazvalo znatni materijalni trošak. Osiguranja života i neživota granaju se dalje u niz dodatnih podvrsta osiguranja a lepeza osigurateljnih usluga praktički može biti beskonačna jer rizika je onoliko koliko i životnih situacija, a tu nema kraja kombinacijama i iznenađenjima.
Proizvodi »ukorak s vremenom«
Osiguratelji nastoje pokriti što je moguće više rizika, te građanima ponuditi nove osigurateljne proizvode »ukorak s vremenom« budući da s općim društvenim razvojem rastu i potrebe koje postaju sve brojnije i složenije, a to je onda potencijalno neiscrpan izvor motiva i predmeta osiguranja. Najpoznatije vrste osiguranja su osiguranje života kod kojeg se paralelno i štedi ili investira, potom osiguranja vezana uz sredstva prijevoza, vozila, plovila i druga, sve je popularnije i osiguranje imovine, prije svega kućanstava od raznih rizika koji prijete našem domu i vrijednim stvarima koje možda u njemu držimo, sve su popularnija i putna osiguranja, a posebnu priču čini »obitelj« zdravstvenih osiguranja, naročito aktualnih u današnje vrijeme kada se pažnja sve više usmjerava prema zdravom životu i preventivi.
Domaći su osiguratelji, njih 27,prema podacima Hrvatskog ureda za osiguranje (HUO), lani su zaračunali više od 9,4 milijarde kuna bruto premije, što je 2,7 posto manje nego u 2008. U skupini neživotnih osiguranja zaračunata je bruto premija u iznosu od 6,922 milijardi kuna što predstavlja godišnji pad od 2,9 posto, i čini 73,55 posto ukupne premije. Skupina životnih osiguranja bilježi u 2009. u odnosu na 2008. pad od 2 posto sa zaračunatom bruto premijom od 2,489 milijarde kuna.
Štednja za budućnost
Životno osiguranje je vrsta investicije u sigurniju ekonomsku budućnost. Postoje dvije temeljne vrste osiguranja života. Prvo je klasično osiguranje života kod kojeg se ugovara plaćanje premije na račun osiguravatelja i isplata osigurane svote u slučaju smrti osigurane osobe ili doživljenja ugovornog roka. Opće ekonomske nesigurnosti, građani su se opet počeli okretati sigurnijim i konzervativnijim oblicima štednje ili ulaganja, što uz štednju u bankama, upravo podrazumijeva i klasično životno osiguranje. Stoga klasično životno osiguranje, kao jedan od najsigurnijih mogućih vidova osiguranja, odnosno štednje, opet postaje sve popularnije, mada nikad nije ni izašlo »iz mode«. Među najpopularnija i sve potrebnija osiguranja pozicionira se i osiguranje kućanstava kojim se pokrivaju razni rizici stanovanja. U sklopu ove vrste osiguranja, moguće se osigurati i od odgovornosti za štetu koju vlasnik stana, vezano za uporabu stana, nanese trećim osobama (najčešće susjedima).
Sigurno na četiri kotača
Osiguranja automobila dijele se na dvije osnovne vrste - obvezna osiguranja i kasko osiguranje. Obvezno osiguranje pokriva štetu koju vozač uzrokuje tim vozilom trećim osobama u prometu, a korisno je, naravno, i za samog vozača jer prebacuje odgovornost za nanešenu štetu na osiguravatelja.Kasko osiguranje je vid osiguranja samog vozila od oštećenja izazvanih prometnom nezgodom, ili pak drugim tipovima nezgoda koje nisu izazvane u prometu i vrlo je popularno među vozačima jer njegovim ugovaranjem praktički štite vlastito vozilo.
Izvor: osiguranje.hr|Novi list