Kakvi su hrvatski vozači, kako voze, gdje griješe? Najkraći odgovor glasi: vole voziti brzo, voze i pod utjecajem alkohola i ne poštuju u dovoljnoj mjeri prometne propise i pravila. Nije to ocjena nekog sveobuhvatnog istraživanja o ponašanju vozača, nego na takav zaključak upućuju najnoviji podaci o stanju sigurnosti cestovnog prometa u 2009. godini, koje je pripremilo Ministarstvo unutarnjih poslova. U Hrvatskoj se prošle godine dogodilo ukupno 50.375 prometnih nesreća na cestama, među njima je gotovo svaka treća s nastradalim osobama (15.659), a u nesrećama su poginule 544 osobe. Sve su to povoljniji rezultati u odnosu prema godini ranije.
I dalje je brzina glavni uzrok smrtnog stradavanja na cestama, pa je dijelom zbog nepoštovanja njenog ograničenja ili neprilagođivanja brzine uvjetima na kolniku poginulo 305 osoba, što je više od 56 posto od ukupno poginule 544 osobe. Brojke pokazuju da je do svake treće nesreće s nastradalima došlo zbog nepropisne ili uvjetima na cesti neprimjerene brzine, a posljedice takve vožnje su još teže: svaki drugi život na cesti odnijela je brzina. Upravo je brzina jedna od glavnih kriza za slijetanje vozila s ceste, a u toj vrsti nesreća život je lani izgubilo 199 osoba. Koliko je prebrza vožnja prisutna na cestama pokazuju i podaci o prekršajima vozača koje je policija zabilježila (bez onih u prometnim nesrećama). Ukupno je evidentiran 781.851 prekršaj u prometu, a čak 208.675 prekršaja, ili gotovo svaki četvrti, nastao je zbog brzine. Od toga tri četvrtine prekršaja utvrđeno je u naseljima, a među njima su najbrojniji (polovina od svih "brzinskih" prekršaja) oni gdje je vozač vozio od 10 do 30 km brže nego što je dopušteno. Izvan naselja je najviše prekršaja brzine od 10 do 30 km iznad dopuštene (36.742), pa slijede prekršitelji koji su vozili od 30 do 50 km brže (14.703), a bilo je 1918 prekršitelja koji su vozili za 50 km i više od dopuštenoga. Da će takvih biti i ove godine pokazuje i vozač iz Đakova kojeg je nedavno policija "ulovila" kako na autocesti broj 5. između Đakova i Čepina vozi brzinom od 205 km na sat na mjestu gdje je brzina ograničena na 130 km/h. Dakle, 75 km na sat brže od ograničenja. Hoće li mu novčana kazna ( od 3.000 do 7.000 kuna), tri negativna prekršajna boda i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom "B" kategorije u trajanju od 12 mjeseci biti dovoljni da ga "zaustave" teško je reći, jer se radi o ponavljaču, koji je već 11 puta evidentiran u prometnom prekršaju.
Alkohol je druga velika boljka naših vozača. Prošle godine alkoholizirani vozači skrivili su 8.078 prometnih nesreća s poginulim ili ozlijeđenim osobama u kojima je poginulo 144 osoba, a 960 ih je teže i 3.889 lakše ozlijeđeno. Dakle, za svaku četvrtu smrt u prometu krivac je alkohol. Trećina poginulih (54) su alkoholizirani vozači koji su ujedno skrivili nesreću. Da je alkohol u prometu ne mali problem, iako su svih pokazatelji povoljniji u odnosu na 2008. godinu, pokazuje i 41.060 prekršaja što ih je policija evidentirala za vožnju pod utjecajem alkohola, što je 5,3 posto od ukupnog broja prekršaja. U uvodu smo spomenuli da vozači nerijetko krše propise i prometna pravila. Primjerice, lani su 7.995 zabilježeni u prolasku kroz raskrižje unatoč crvenom svjetlu na semaforu, u 20.670 slučaja su uhvaćeni da voze bez položenog vozačkog ispita, u 27.696 slučajeva vozili su neregistrirana i tehnički nepregledana vozila, a čak 82.420 prekršaja učinili su nevezanjem sigurnosnog pojasa.
Policija je lani poduzela niz preventivno-represivnih mjera i aktivnosti, kojima je povoljno utjecala na stanje sigurnosti i ponašanje vozača, a treba očekivati da će tako biti i u 2010. godini, jer želi zadržati i još poboljšati dostignuto povoljno stanje sigurnosti cestovnog prometa.
Izvor: osiguranje.hr|Glas Slavonije