Prošlogodišnja premija grupe iznosila preko milijardu eura. Triglav Grupa danas posluje na prostorima osam država (šest država bivše Jugoslavije, plus Češka i Slovačka) i trenutno u tim zemljama kontrolira oko 22 posto tržišta osiguranja.

Prošlog tjedna predsjednici uprava svih članica Triglav Grupe došli su u Sarajevo na stratešku konferenciju grupacije na kojoj je, između ostalog, predstavljen i novi predsjednik Uprave Triglav Grupe Matjaž Rakovec.

„U proteklih par godina imali smo dosta akvizicija i Triglav je puno kompanija u tom periodu kupio. No, sada je došlo vrijeme za konsolidaciju upravljanja tim društvima, tako da se nadamo da ćemo u narednom periodu povećati naš tržišni udio na Balkanu koji trenutno iznosi oko 22 posto, te da ćemo i dalje biti najjače osiguravajuće društvo u regiji“, kazao je Rakovec.

On je dodao i da BiH nije slučajno odabrana za stratešku konferenciju, nego da odabir Sarajeva prije svega iskazivanje „časti i priznanja“ Fejsalu Hrustanoviću, direktoru Triglav BH osiguranja Sarajevo, na njegovim dosadašnjim odličnim poslovnim rezultatima na čelu ovog osiguravajućeg društva. „Triglav BH osiguranje tradicionalno veoma dobro posluje i otuda ova čast da se nova uprava Grupe predstavi u BiH, baš kod gospodina Fejsala Hrustanovića, jer je on to svojim radom i zaslužio“, rekao je Rakovec.

Triglav Grupa u BiH posjeduje dva osiguravajuća društva: Triglav BH osiguranje Sarajevo i Triglav Krajina-Kopaonik osiguranje Banja Luka. I dok sarajevska kćerka već godinama posluje sjajno, banjalučka kompanija jedva „sastavlja kraj s krajem“ i posluje sa velikim gubicima.

Triglav BH osiguranje Sarajevo spada među vodeća osiguravajuća društva u FBiH, koje je također poznato i po najbržoj isplati šteta. „Spadamo u red najvećih osiguravajućih kuća u BiH i među vodećim smo po premiji, kapitalu i proizvodima koje nudimo. Također, rješavanje šteta nam je veom brzo i efikasno i već u ovoj godini postotak rješavanja šteta nam je na razini od 85 posto, naspram 82 posto iz istog perioda prošle godine“, kaže Fejsal Hrustanović, direktor Triglav BH osiguranja.

Međutim, u trećem kvartalu ove godine svim osiguravajućim društvima u FBiH premija je usljed posljedica ekonomske krize počela padati, što se dogodilo i u slučaju Triglav BH osiguranja Sarajevo.

„Kako je odmicala ova godina, kriza se sve više odražavala i na području BiH, tako da su početkom ove godine sva duštva i ukupna premija zabilježila rast, ali je onda premija počela padati. Sa 30. rujnom na području FBiH realiziran je pad premije koji je, doduše, nadoknađen realiziranom premijom u RS, s obzirom da je u tom periodu dozvoljeno da društva iz FBiH mogu raditi i na podruju RS. Dakle, što se tiče Triglav BH osiguranja u tom smo periodu ostvarili rast premije neživotnih osiguranja za jedan posto u odnosu na isti period prethodne godine, ali smo u životnim osiguranjima imali pad. To je rezultat specifičnog odnosa u strukturi premije, obzirom da nam je prošlogodišnja premija bila izuzetno visoka“, kaže Hrustanović.

Za devet mjeseci 2009. godine ukupna premija na području FBiH iznosila je 256 milijuna KM, od čega je Triglav BH osiguranje ostvarilo premiju od 24,5 milijuna KM, što iznosi 9,59 posto tržišnog udjela.

„Očekujemo da ćemo sa 31.prosincem imati premiju na razini od 32,3 miliijuna KM. U prvih devet mjeseci imali smo rast premije u segmentu neživotnih osiguranja od jedan posto, ali smo imali pad premije u životnim osiguranjima. Taj pad je prije svega rezultat činjenice da smo u prošloj godini imali nekoliko velikih polica, s pojedinačnim vrijednosnima većim od milijun KM, što je naravno jako teško ponoviti. No, kada isključimo te police, onda imamo rast od 22 posto i u segmentu životnih osiguranja tako da smo, obzirom na krizu, veoma zadovoljni postignutim“, kazao je Hrustanović.

Stoga on očekuje da će Triglav BH osiguranje nastaviti da posluje profitabilno, sa dobiti koja će biti na razini prošlogodišnje. Inače, Triglav BH osiguranje je među najprofitabilnijim osiguravajućim društvima u BiH. Sredinom tekuće godine kompanija je iskazala 1,025 milijuna KM neto dobiti, uz polugodišnje prihode od prodaje koji su iznosili 7,2 milijuna KM. Prihodi su porasli u odnosu na isti period prošle godine za 10,7 posto, ali su porasli i troškovi, tako da je ove godine polugodišnja dobit znatno manja u odnosu na isti period 2008. godine.

Međutim, interesantno je spomenuti da Grupa Triglav nema tako dobre poslovne rezultate na području RS. Tamošnja kompanija, članica grupe, Triglav Krajina-Kopaonik osiguranje Banja Luka prošlu je godinu završila sa 3 milijuna KM gubitka, što je na kraju rezultiralo pojačanim nadzorom nove Uprave.

Matjaž Rakovec, predsjednik Uprave Triglav Grupe, je u razgovoru rekao da je ova kompanija sada „pod lupom“. U narednih šest mjeseci poslovanje banjalučke kćerke će se kontolirati svakodnevno iz Beograda i Ljubljane, a nakon toga će se napraviti plan sanacije. On smatra također da su glavni problemi poslovanja Triglav Krajina-Kopaonika prouzrokovani ljudskim faktorom, te velikim troškovima poslovanja,  visokim štetama te enormnim troškovima rada. Jer pedantni Slovenci jednostavno ne mogu dopustiti sebi da im sve članice grupe posluju poizitivno osim banjalučke kćerke, u kojoj zaposleni imaju izuzetno visoke plaće, i to na tržištu (RS) na kojem konkurencija posluje pozitivno i sve bolje i bolje.

Anarhija na tržištu osiguranja u BiH

BETA: Gospodine Hrustanović, kako ocjenjujete sadašnje stanje na tržištu osiguranja u FBiH?

HRUSTANOVIĆ: Anarhično. Stanje na tržištu je anarhično. Razlog je iznostanak kontrolne funkcije, što je stvorilo takvu pomutnju na tržištu da se s pravom postavlja pitanje da li je ovaj posao osiguranja namijenjen osiguravajućim društvima, osiguranicima ili posrednicima. Ovo govorim iz razlog zato što su trenutno posredničke provizije na tržištu toliko porasle da je to neodrživo. Naprimjer, čak se po nekim vrstama osiguranja provizije kreću i do 45 posto! Naravno, sada se postavlja pitanje da li sa ostatkom premije osiguravajuća društva sutra mogu platiti eventualne štete. Nažalost, većina društava pribjegava da na takav način - znači, velikim provizijama, velikim povratima iz premije i drugim davanjima - dođu do premije, ne razmišljajući pri tome uopće da li će moći platiti štetu. S druge strane, kapital kod takvih društava je krajnje upitan. S obzirom da se u većini slučajeva tu radi o malim društvima, oni jednostavno nisu u situaciji da servisiraju štete, pa se onda i kod imovinskih osiguranja pojavljuju na tenderima na kojima nude premijske stope koje ne mogu ni osigurati da se plati premija reosiguranja. Dakle, oni idu isključivo na puku sreću, a ne na bazi egzaktnih izračuna rizika i štete.

BETA: I za to je nadležna Agencija za nadzor osiguranja?

HRUSTANOVIĆ: Da. Agencija bi morala u narednom periodu odigrati glavnu ulogu, te da kontrolu i reviziju njihovih izvještaja i uvida u same osiguravajuće kuće poduzima mjere, jer ovo može imati pogubne posljedice za ukupnu djelatnost osiguranja u narednim godinama.

Izvor: osiguranje.hr|beta.ba