Izgleda da su ljudi s određenom mutacijom gena 'pametniji', barem što se tiče sposobnosti prilagodbe na nove situacije te brzo donošenje točnih odluka.

Ljudi "blagoslovljeni" s tim genotipom pokazuju više aktivnosti u prefrontalnom korteksu, što je najvjerojatnije povezano s metabolizmom dopamina.

"Dopamin je povezan s nagrađivanjem i pojedinci vjerojatno mogu brže donositi odluke jer imaju više dopamina u prefrontalnom korteksu", kaže Paul Sanberg, profesor neurokirurgije i direktor Centra za starenje i oštećenja mozga Sveučilišta Južna Florida u Tampi.

Ovo otkriće povećava nadu da će jednog dana pomoći ljudima s poremećajima u lučenju dopamina, kao što je Parkinsonova bolest.

"Dopamin je uvelike povezan s bolestima kao što su Parkinsonova ili shizofrenija za koje se daju lijekovi koji utječu na dopaminski sustav", kaže Sanberg.

"To bi nam moglo omogućiti i bolje nošenje s kognitivnim poremećajima povezanim s Parkinsonom i drugim bolestima te nam dati mogućnost da povećamo kognitivne sposobnosti takvih pacijenata", dodaje.

U studiji, provedenoj na Institutu Max Planck za ljudski razvoj u Berlinu, sudjelovalo je 26 zdravih muškaraca i žena u 20-im godinama.

Oni su igrali "igru" u kojoj su pokušavali skupljati bodove izborom najunosnije od četiri ponuđene opcije. Isplata bi se mijenjala na temelju ponašanja ispitanika te ih prisiljavala da se prilagođavaju kako bi se mogli nositi s ostalim "suigračima.

Jednostavnijim prilagodbama i bržim učenjem ispitanici s verzijom gena COMT, poznatog i kao Val/Val, osvajali su više bodova od ispitanika s verzijom gena poznatog kao Met/Met.

COMT je povezan s enzimima koji razgrađuju dopamin i druge neurotransmitere. Lijekovi poznati kao COMT inhibitori koriste se kod Parkinsonove i drugih sličnih bolesti.

"To nije nešto što će odmah postati lijek", kaže Gerald Frye, profesor neurofarmakologije neurotoksikologije. "Riječ je samo o boljem razumijevanju rada mozga i načina na koji polimorfizam, poput ovdje opisanog, može značiti razliku u vašoj osobnosti i načinu rada vašeg mozga".

Stručnjaci dodaju kako je dinamika uočena u svoj studiji samo dio mnogo veće cjeline.

"Oni su gledali samo jedan dio mozgovno-mislećeg područja ", kaže Frye. "A to nalikuje glazbenicima u orkestru. Svaki ima svoju dionicu. To znači da netko s Val/Valom mogu svirati važnije dijelove simfonije, ali će još uvijek biti samo dio većeg orkestra".

Izvor: net.hr