|
Sve zemlje članice Europske unije obvezale su se na povećanje udjela obnovljivih izvora u energetici, pa ga i Hrvatska, kao kandidat za članstvo u EU-u, nastoji povećati. Prema potencijalu za Hrvatsku je najzanimljiviji ...
... izvor obnovljive energije vjetar, posebno uz obalu. Za vjetroelektrane zanimanje su pokazale sve obalne županije, pa se u različitim pripremnim fazama nalazi pedeset projekata, piše Glas Istre.
Zanimljivo je da su među onima koji su se počeli graditi ili su pred realizacijom dva projekta rovinjske Valalte, čime se ta tvrtka našla u društvu velikih tvrtki koje se bave proizvodnjom električne energije i agregata, HEP-a i Končara. Poduzeće koje se dugo godina bavi turizmom, trgovinom i industrijom, pa uz jedan od najboljih hrvatskih kampova ima i dva velika supermarketa, u Rovinju i Rovinjskom Selu, u suradnji s njemačkom tvrtkom Walenborn već se upustilo u gradnju sustava u Vrataruši iznad Senja.
Čak 125 milijuna kilovatsati
U Vrataruši na Velebitu iz 22 vjetroelektrane dobivat će se 66 megavata električne energije. Prva faza gradnje na lokaciji gdje postoje idealni klimatski uvjeti za cjelogodišnji rad vjetrom pokretanih generatora počela je pred dva mjeseca. Prvo će se podignuti 14, a potom ostale vjetroelektrane, što će omogućiti godišnju proizvodnju 125 milijuna kilovatsati električne energije, koliko danas troši Lika.
Prva faza trebala bi biti dovršena tijekom ove godine, a potom slijedi nastavak. U taj, dosad najveći vjetropark izgrađen u Hrvatskoj Valalta i Walenborn uložit će 520 milijuna kuna. Još je veći projekt koji isti partneri pripremaju za Ćićariju kod Lanišća, gdje bi trebale biti izgrađene 34 vjetroelektrane ukupne snage 80 megavata. Tu će se uložiti 585 milijuna kuna i godišnje proizvoditi 200 milijuna kilovatsati.
- U proizvodnju obnovljive elektroenergije upustili smo se nakon iskustva s elektronikom i hidraulikom, kako bi na vrijeme uhvatili korak s novim tehnologijama. Naši partneri su u Njemačkoj, koja je među najnaprednijima u iskorištavanju obnovljivih izvora energije, već su izgradili i eksploatiraju vjetroelektrane ukupne snage od 350 megavata, kaže direktor razvoja Valalte Davorin Flago, koji ujedno vodi i projekt vjetroenergije.
Prva vjetroelektrana 1988. u Valturi
Valalta nastoji u investicijama u obnovljive izvore energije koristiti domaću pamet i proizvodnju. U projektiranju i izgradnji vjetroparka su tako sudjelovale naše tvrtke, a sada nastoje naći i partnere za proizvodnju komponenti vjetroelektrana. Zbog toga su uspostavili kontakte s našim najpoznatijim tvrtkama u strojarskoj i elektroindustriji kao što su Đuro Đaković, Končar, Elka, Dalakovod i Brodogradilište Split.
Prvi hrvatski sustav za proizvodnju električne energije iz snage vjetra pušten je u pogon početkom 2005. godine u mjestu Ravna na otoku Pagu. Tvrtka Adria Wind Power je ondje za 48 milijuna kuna izgradila sedam vjetrenjača. Potom je tvrtka Enersys na lokaciji Trtar-Krtolin kod Šibenika izgradila sustav s 14 vjetrenjača, čija je ukupna snaga 14 megavata. Ona se priprema i za gradnju 17 vjetrenjača u mjestu Ponikve na Pelješcu snage 34 kilovata. Končar je uz izradu vlastitog prototipa vjetroelektrana, koje će prodavati investitorima, izgradio i svoj sustav na Pometenom brdu kod Klisa sa 16 vjetrenjača i 16 megavata snage.
Zanimljivo je da je prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, ali i u tadašnjoj Jugoslaviji, izgrađena 1988. u Valturi. Proizvedena u Uljaniku bila je priključena na električnu mrežu OKPD-a Valtura do 1991. godine. Budući da struja iz obnovljivih izvora energije tada nije bila u modi kao što je danas, proizvodnja vjetroelektrana se nije dalje razvijala u Uljaniku.
Obaveza otkupa energije
U međuvremenu prilike na tržištu energije su se promijenile, pa je i Hrvatska uvela obavezu otkupa energije proizvedene snagom vjetra. Od 1. srpnja prošle godine država putem HEP-ovih računa za struju od svih kućanstava i ostalih potrošača električne energije naplaćuje naknadu za gradnju obnovljivih izvora energije. Od 0,89 lipa po potrošenom kilovatsatu, ili jedne i pol i tri kune mjesečno po domaćinstvu, što znači do 36 kuna godišnje, planira se godišnje prikupiti 120 milijuna kuna, čime će se poticati gradnja vjetroelektrana.
Te su Vladine mjere povećale zanimanje investitora za gradnju skupih energetskih objekata od kojih se novac sporo vraća, pa je ponuđena gradnja vjetroelektrana snage 1.556 megavata. Istodobno su postroženi uvjeti za gradnju, pa zainteresirani investitori moraju Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva priložiti i studiju utjecaja na okoliš, u kojoj moraju biti i precizni podaci dobiveni višegodišnjim mjerenjem snage i pojavnosti vjetra.
Vjetar Hrvatskoj poboljšava energetsku bilancu
Da je korištenje vjetra za proizvodnju elektrike ne samo trend, već i potreba radi manje ovisnosti o uvozu energije, pokazuje podatak da je EU ustanovio i Europski dan vjetra. Za prvo obilježavanje prošle su godine 15. lipnja u čak 21 europskoj zemlji otvorene nove vjetroelektrane. Vjetrenjače u Europskoj uniji pokrivaju 3,3 posto potreba za električnom energijom, a prema planovima do 2020. trebale bi pokrivati 12 posto.
Danska već 19 posto potrebne električne energije proizvodi iz vjetra, Španjolska osam, Njemačka pet, a sve više vjetroelektrana niče u SAD-u, Indiji i Kini. Tržište uređaja koji vjetar pretvaraju u energiju u proteklom je desetljeću raslo u prosjeku 28 posto godišnje, a na to računa i naš Končar, koji se upustio u tržišnu utrku sa svojim vjetroelektranama.
Do kraja 2010. Hrvatska bi trebala proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora sa sadašnjih jedan povećati na 5,8 posto. Ostvare li se najavljeni projekti, Hrvatska će već za nekoliko godina raspolagati sa šest sustava vjetroelektrana ukupne snage 171,65 megavata, što bi trebalo iznositi 4,5 posto od 3.745 megavata instalirane snage hidroelektrana. Iz ovog je podatka vidljivo da je za sada snaga vjetra glavni izvor iz kojeg će Hrvatska poboljšavati svoju energetsku bilancu, posebno kada je riječ o obnovljivim izvorima. Na tome intenzivno radi i HEP, koji je osnovao i novu tvrtku HEP Obnovljivi izvori energije, koja neće samo preuzimati struju od drugih proizvođača, već će početi graditi vjetroelektrane, pa do 2012. planira zauzeti 30 posto tržišta obnovljivih izvora energije.
|