Za osobe koje u javnom prometu poginu ne svojom krivnjom uža obitelj ima pravo na odštetu u visini 40.000 kuna, dok trajni invaliditet ugroženom pojedincu daje pravo na jednokratan iznos od 80.000 kuna. Tako određuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. To je minimalna odšeta koju će dio stradalih u nagibnom vlaku Hrvatskih željeznica, odnosno njihove obitelji, dobiti jer zakonodavac prijevoznicima uvjetuje osiguranje svih putnika, kaže jedan od najvećih autoriteta u hrvatskoj industriji osiguranja, Marijan Ćurković, potpredsjednik u koncernu Agram i nekadašnji predsjednik Uprave CO.

Međutim, kako posljedice prometnih nezgoda u javnom prijevozu uz ZOOP regulira i Zakon o obveznim odnosima HŽ je po načelu objektivne odgovornosti obvezan nadoknaditi (ne)imovinsku štetu svim putnicima koji su koristili uslugu prijevoza, odnosno obiteljima poginulih putnika. Za putnike uzrok nezgode nije bitan, pojašnjava Ćurković. Ta odšteta traži se u nagodbi s HŽ-om ili sudskim postupkom. U nagibnom vlaku na relaciji Zagreb – Split bio je 91 putnik (a prodano je 110 karata), šest ih je poginulo, dok je 55 teže ili lakše ozlijeđeno. Vlatka Škorić, šefica korporativnih komunikacija HŽ-a, pojašnjava da je pravo na odštetu regulirano Zakonom o ugovoru o prijevozu željeznicom. Konkretno, kupljena karta dokument je o sklopljenom ugovoru između putnika i HŽ-a.

Zakonski propisi
“S pojedinostima svojih prava putnici su upoznati na poleđini karte. Visina odštete je propisana zakonom i taj iznos pripada svakom oštećenom”, kaže Škorić i kratko dodaje kako će “Hrvatske željeznice poštovati sve odštetne zahtjeve unutar zakonskih propisa.” U izjavi za Poslovni dnevnik Škorić jučer nije mogla potvrditi s kojim društvom unutar industrije osiguranja HŽ ima ugovorenu policu za pokriće rizika u poslovanju. Neslužbeno doznajemo da je HŽ navodno imovinu osigurao kod Croatia osiguranja, pokriće rizika po osnovi nezgode kod Sunca, a policu za odgovornost s Kvarner VIG osiguranjem. Zbog neradne nedjelje u spomenutim društvima nije bilo moguće provjeriti te podatke. Hoće li tko od putnika ili članova obitelji od HŽ-a tražiti naknadu za pretrpljenu (ne)imovinsku štetu, znat će se uskoro. Zakon o obveznim odnosima daje mogućnost, prijevoznik je odgovaran za sigurnost putnika od početka do završetka prijevoza, uključujući vrijeme izlaženja i ulaženja iz vozila, odnosno dužan je nadoknaditi imovinsku i neimovinsku štetu koja nastane oštećenjem zdravlja, ozljedom ili smrću putnika.

Novčana renta
U okviru imovinske štete kao posljedice smrti putnika članovi uže obitelji mogu tražiti naknadu obične štete, ali i izmakle dobiti, odnosno pravo na novčanu rentu zbog gubitka uzdržavanja i/ili dobitka koji se osnovano očekivao s obzirom na dob poginule osobe. Slične zahtjeve mogu postaviti i teško ozlijeđeni putnici, posebno ako više neće biti sposobni za rad. Zahtjevi za rentom mogli bi dosegnuti višemilijunske iznose pogotovo ako preživjeli putnici uz obitelji poginulih postave odgovornost HŽ-a za neimovinske štete, čiji raspon može biti od straha i duševnih boli do fizičke narušenosti i smanjenja aktivnosti. Vrhovni sud Republike Hrvatske 2002. donio je “Orijentacijske kriterije” za različite oblike povrede prava osobnosti, najveći iznos je 220.000 kuna za duševnu bol zbog gubitka djeteta ili bračnog druga. Posljednja isplata slične naravi vezana je uz vatrogasce poginule na Kornatima, za tužbu pet obitelji sud je donio odluku o odšteti u iznosu 3,4 milijuna kuna.

Izvor: osiguranje.hr|Poslovni dnevnik