Samo su tri zemlje u EU gore od nas po broju poginulih na cestama

S druge strane ljestvice, uvjerljivo najmanji broj poginulih na cestama Europske unije ima zemlja koja ju je odlučila napustiti: Ujedinjeno Kraljevstvo.

 

Prema podacima o sigurnosti na cestama koje je nedavno objavila Europska komisija, Hrvatska se sa 77 poginulih na milijun stanovnika nalazi u krajnjem donjem dijelu ljestvice Europske unije. Podaci se odnose na sve članice EU i cijelu prošlu godinu, a njihovu analizu najlogičnije je započeti od prosjeka, koji za svih 28 promatranih zemalja iznosi 49 poginulih na milijun stanovnika.

Koliko, dakle, Hrvatska doista loše stoji u odnosu na svoje susjede iz Unije? Bez uvijanja, prilično loše, s obzirom na to da lošiju statistiku od nas po tom pitanju imaju samo tri zemlje: Latvija sa 78, te Bugarska i Rumunjska s vrlo visokih 88 odnosno 96 smrtnih slučajeva na milijun stanovnika. Sasvim blizu hrvatskom prosjeku još je i Poljska, koja ima 76 poginulih, dok se već Mađarska i Grčka s po 64 poginula ozbiljnije približavaju spomenutom prosjeku Europske unije.

S druge strane ljestvice, uvjerljivo najmanji broj poginulih na cestama Europske unije ima zemlja koja ju je odlučila napustiti: Ujedinjeno Kraljevstvo lani je imalo 28 smrtnih slučajeva u prometu na milijun stanovnika, a odmah iza te zemlje slijede Danska (30), Irska i Nizozemska (po 31) te Švedska (32). Naši prvi susjedi Slovenci, recimo i to, sa 44 su slučaja nešto lošiji od tih zemalja, ali su i dalje dosta ispod europskog prosjeka.

Premda sama statistika ne znači mnogo ni žrtvama ni njihovim obiteljima (ukupno je lani na cestama u EU život izgubilo 25.100 osoba), činjenica je da se broj poginulih u prometu smanjuje. Nažalost, ne tempom koji si je Unija zacrtala, prema kojemu bi se ta brojka do 2020. trebala smanjiti na 15.750 ili upola manje od 31.500, koliko ih je bilo 2010. S druge strane, nešto sigurno govori i podatak da je te godine u EU bilo sedam zemalja sa stopom smrtnosti iznad 80 na milijun stanovnika, dok su danas samo dvije.

U dijelu analize stanja koju je objavila Europska komisija, a koji se odnosi na informacije specifične za svaku zemlju posebno, za Hrvatsku se uz spomenutu brojku (77), navodi da je od 2010. do 2018. smanjila broj smrtnosti na cestama za 26 posto, dok je u prošloj godini postigla dodatni uspjeh sa smanjenjem za daljnjih 4 posto. U prvih šest mjeseci ove godine, objavila je u međuvremenu hrvatska policija, zabilježeno je 29 smrtnih slučajeva manje nego u istom razdoblju lani.

Točne podatke o ostalim pokazateljima stanja u prometu zemalja Unije Europska komisija još nije objavila, no podosta se toga može iščitati i iz onih prikupljenih godinu ranije. Prema njima, u EU se najčešće ginulo u osobnom automobilu (46 posto), zatim na dva kotača, bilo na biciklu, motociklu ili mopedu (26 posto), a zatim kao pješak (21 posto). Po vrsti prometnice, najviše se ginulo na magistralnim prometnicama (54 posto) i gradskim ulicama (38 posto), a daleko najmanje na autocestama (8 posto).

Hitni koridor spašava živote

Nakon što smo ne jednom, proteklih godina ali i ove, imali prilike svjedočiti neodgovornom ponašanju vozača koji nisu propuštali interventna vozila, krajem srpnja na naplatnoj postaji Lučko pokrenuta je kampanja „Hitni koridor spašava život“ u sklopu koje su MUP, HAK, HAC, ARZ, Hrvatski zavod za hitnu medicinu i Hrvatska vatrogasna zajednica vozačima dijelili vodu i višejezične letke o hitnom koridoru. On se inače formira tako da se vozila koja se nalaze u desnoj traci pomaknu što više udesno, a vozila koja se nalaze u lijevoj traci što više ulijevo kako bi se interventnim vozilima otvorio neometan prolaz do mjesta nesreće. Toga se moraju pridržavati svi vozači.

Izvor: vecernji.hr

Posted on Friday, October 04, 2019 (Archive on Friday, November 15, 2019)
Posted by Redakcija  Contributed by
Return    

Rating:
Comments:
Save

Current Rating: