I u vrijeme krize može se dobro poslovati ako imaš dobar proizvod. Potvrđuje to i primjer Cardif osiguranja koje je na hrvatskom osigurateljnom tržištu prisutno samo dvije godine, ali zahvaljujući svojoj jedinstvenoj ponudi lakše podnosi udarce kako globalnih tako i naših specifičnih gospodarskih teškoća. Iako je kreditna aktivnost banaka znatno smanjena kao i interes građana za nova kreditna zaduženja, Cardifova ponuda osiguranja sposobnosti vraćanja kredita za određene životne rizike sve se više prepoznaje kao nužnost u slučaju da se kreditno zaduženje ne može izbjeći. Ovo utoliko više što uz rizike bolovanja i smrtnih slučajeva Cardif nudi i pokriće rizika otkaza, a to je rizik od kojeg u ovom trenutku većina građana Hrvatske najviše strahuju. O prvim koracima i iskustvima novog osiguratelja razgovaramo s Anom Ivančić, predsjednicom Uprave Cardif osiguranja.

Gospođo Ivančić, protekle su gotovo dvije godine od početaka rada Cardif osiguranja na hrvatskom tržištu. Statistički podaci pokazuju da Vam unatoč krizi dobro ide?

Kao predsjednica Uprave osobno sam zadovoljna kako se Cardif pozicionirao na hrvatskom tržištu osiguranja s obzirom na ograničenja koja postoje. Zadovoljni su i naši dioničari s obzirom da je ipak riječ o malom tržištu u odnosu na zemlje u kojima je Cardif osiguranje prisutno. U ovom trenutku imamo zadovoljavajući rast bruto premije, klijenti nas sve više prepoznaju kao i banke koje su tradicionalno naši najjači partneri. Što se tiče rezultata poslovanja oni su zbog financijske krize slabiji od planiranih. Nakon prvih deset mjeseci naša je premija na razini bruto premije od kraja prošle godine tako da do kraja godine računamo s rastom bruto premije od 30-ak posto u odnosu na 2008. godinu. Kada je riječ o dobiti u ovoj godini još nećemo biti pozitivni što uostalom nije ni bilo planirano, ali već od 2010. očekujemo pozitivan rezultat, odnosno prvu godinu poslovanja bez gubitaka.

U kojoj je mjeri kriza pogodila vašu matičnu kuću BNP Paribas i kako se ona odražava na njen osigurateljni sektor?

Cardif grupacija kao dio grupacije BNP Paribas će, kako se očekuje, i u ovoj godini imati dvoznamenkasti rast. U okviru cijele grupacije osigurateljna je djelatnost najmanje izložena udarcima krize i na neki način pokriva one dijelove grupacije koji su jako osjetili krizu, kao što je to npr. investicijsko bankarstvo.
Međutim, i cijela grupacije BNP Paribas, u odnosu na bankarske grupacije koje su globalno prisutne i po svojoj veličini usporedive, trpi manje štete od krize nego drugi. Razlog tome je vrlo konzervativan pristup poslovanju. Još dok je većina drugih bankarskih grupacija negirala krizu BNP Paribas se još 2007. povukao iz nekih hipotekarnih fondova, a optužbe da je time inicirao neke negativne procese kasnije su se pokazale bespredmetne. Oprez i konzervativni pristup, koji nekad nije bio popularan kod investitora, pokazuju se u ovako kriznim vremenima itekako opravdanim te je takav je pristup riziku prisutan i u Cardif osiguranju. Dakako, sve to ne znači da smo ostali pošteđeni od štetnih utjecaja krize na poslovanje.

U našem prethodnom razgovoru istaknuli ste ulogu Zagrebačke banke, tada jedinog Vašeg poslovnog partnera na hrvatskom tržištu, u širenju zanimanja građana za ponudu Cardifa. Koliko na to zanimanje utječe strah građana od nemogućnosti vraćanja kredita?

Nesumnjivo je da je Zagrebačka banka imala i ima ključnu ulogu u dosadašnjem širenju interesa građana za našu ponudu. I prodajno osoblje i menadžment banke dobro su upoznati s našim proizvodima što je svakako pridonijelo našem rastu i visokoj pokrivenosti kredita našim osiguranjem u ovoj godini. S druge strane sigurno je da je danas zbog opće situacije lakše korisniku kredita objasniti da je dobro da ima ovakvo osiguranje. Prije godinu ili dvije malo je tko razmišljao o otkazu, danas je to na žalost naša realnost.

Kad sam već spomenuo naš zadnji razgovor, tada ste navijestili ambicije za širenje Cardif osiguranja u regiji?

Sada smo već u završnoj fazi aktivnosti za započinjanje rada Cardif osiguranja u Srbiju. Početkom 2010. godine podnijet ćemo dokumentaciju za dobivanje licence, pri kraju smo s odabirom kandidata za glavnog direktora, potpisano je pismo namjere s tri banke kao poslovnim partnerima, a početak rada predviđen je sredinom 2010. godine.

Hoće li društva u Hrvatskoj i Srbiji biti na neki način povezana?

Društvo u Srbiji imat će jednaki status kćerinske firme kao i Cardif Hrvatska. Ono što će biti poveznica između dva društva je potpora menadžmenta Cardif osiguranja Hrvatska kolegama u Srbiji kroz prenošenje znanja i iskustva.

Vaše je društvo već prilikom dolaska u Hrvatsku najavilo da će osim klijentima Zagrebačke banke svoje proizvode ponuditi drugim bankama i financijskim institucijama. Ima li novosti na tom planu?

Sada je već dosta izvjesno da ćemo ugovore o suradnji do kraja ove godine potpisati s još jednom bankom i jednom kartičarskom kućom, a u tijeku su i pregovori s još nekoliko potencijalnih partnera.

Njihova imena?

Zasad ne mogu reći.

Spominjali ste i trgovačke lance kao moguće partnere.

Razgovori s njima planirani su za sljedeću godinu, a uz trgovačke lance planiramo i razgovore s komunalnim poduzećima.

U kojem smislu komunalci?

Cardif u svojoj ponudi ima proizvode koji osiguravaju naplatu potraživanja od fizičkih osoba, a komunalne režije su po svemu financijska obveza fizičke osobe kao i rata kredita.

Osim po ponudi osiguranja kredita Cardif je u svijetu poznat po svojoj ponudi životnih i neživotnih osiguranja. Ima li naznaka da će nešto od toga biti ponuđeno i hrvatskom tržištu?

Zasad se ne planira ponuda životnih osiguranja u Hrvatskoj, a za sljedeću se godinu ne planira ni uvođenje nekih drugih segmenata tradicionalnog neživotnog osiguranja. U ovom trenutku u Hrvatskoj imamo još mnogo prostora za širenje naše postojeće ponude novim proizvodima što i namjeravamo učiniti s našim sadašnjim i budućim partnerima. Dakako, ovime ne isključujem mogućnost da u nekoliko idućih godina Cardif osiguranje hrvatskom tržištu ponudi i druge segmente osiguranja.

Spominjete nove proizvode. O čemu je riječ?

Mi smo dosad klijentima Zagrebačke banke nudili samo osiguranje sposobnosti vraćanja kredita za gotovinske, kratkoročne i stambene kredite. Sada pripremamo ponudu i za ostale proizvode te banke. Nadalje, već smo spomenuli trgovačke lance i komunalna poduzeća kao potencijalne partnere kojima možemo ponuditi također veliki broj novih proizvoda. Uz to centrala Cardif osiguranja vodi određene pregovore, regionalno i globalno, s nekim grupacijama što će se onda odraziti i na naše poslovanje u Hrvatskoj.

Novi proizvod u ovoj godini bio je osiguranje stambenih kredita. Kakva su iskustva s obzirom da se na tom području javlja sve više problema zbog nemogućnosti građana da uredno podmiruju svoje kreditne obveze?

Zasad smo klijentima Zagrebačke banke ponudili samo osiguranje novih stambenih kredita. Kako ove godine i nema mnogo takvih kredita njihov je udio u bruto premiji zanemariv na što utječe i činjenica da je kod tih kredita riječ o mjesečnoj premiji, a ne jednokratnoj kao što je to slučaj kod osiguranja gotovinskih kredita.

Bilo je najava da ćete ponuditi i osiguranja za stare stambene kredite?

Hoćemo, ali to još nije gotovo jer prethodno moramo razjasniti neke detalje vezane uz izračun matematičke pričuve s obzirom da se radi o novom proizvodu na hrvatskom tržištu. Tu nam još predstoji definirati način izračuna, odnosno odraditi tehničku prilagodbu samog proizvoda, a potom i njegovo pozicioniranje na tržištu. To može potrajati još neko vrijeme.

Nudite građanima osiguranje od rizika otkaza, bolovanja i smrti. Što od toga prevladava u motivima građana za uzimanje vašeg osiguranja?

Mi ne nudimo mogućnost osiguranja pojedinačnih rizika tako da je teško reći što prevladava kao motiv za uzimanje našeg osiguranja. Možemo samo pretpostaviti da je porast nesigurnosti kod građana što se tiče mogućnosti otkaza jedan od češćih motiva. Zanimljiva je u tom pogledu razlika u strukturi šteta između ove i prošle godine. Dok su u 2008. najveći udio u štetama imala bolovanja, u 2009. se broj šteta od otkaza izjednačio s brojem tih šteta.

Što se još promijenilo u ovoj godini?

Za nas je značajno da od sredine ove godine imamo novog partnera Banco Popolare Hrvatska, jednu od manjih banaka u Hrvatskoj, ali po veličini četvrtu banku u Italiji, za čije smo klijente počeli osiguravati gotovinske i stambene kredite za adaptaciju. Suradnja se pokazala izuzetno dobrom tako da je već sada udio te banke u našoj mjesečnoj bruto premiji dosegao gotovo četvrtinu ukupne mjesečne bruto premije.

Kriza je, mnogi ostaju bez posla preko noći – kako se s time nosite, koliko to utječe na vašu dobit?

Još uvijek nemamo veliki broj šteta. Štoviše, udio šteta u našoj bruto premiji relativno je mali ako usporedimo likvidirane štete s onima u Bugarskoj ili Rumunjskoj gdje je Cardif započeo s radom otprilike u isto vrijeme kada i u Hrvatskoj. Zasad situacija sa štetama još uvijek nije zabrinjavajuća niti nas tjera na nekakve ogromne pričuve.
Za pretpostaviti je da će se u trećoj godini našeg poslovanja broj šteta ipak povećati jer su nas u startu zaštitila ograničenja koja su postavljena prilikom osnivanja osiguranja. Riječ je o tome da klijent koji sklapa ugovor o osiguranju ne može biti pod liječničkim tretmanom, da je prethodnih 12 mjeseci morao biti zdrav i slično. Kako vrijeme prolazi sigurno je da će se povećati mogućnosti za porastom broja bolovanja. S druge strane, kao što i sami kažete, velik broj otkaza, uz najavu novih, sigurno će se odraziti na porast broja šteta.

Rizici u osiguranju kredita su sve veći. Kako ih kontrolirate ovdje u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama u kojima Cardif ima takvu ponudu?

Kontrolu rizika provodimo lokalno zajedno sa centralom u Parizu, na način da sve zemlje u kojima Cardif radi, našem aktuarskom timu u Parizu mjesečno šalju informacije posebno što se tiče rizika otkaza. Zbog velikog porasta broja otkaza u jednom se trenutku razmišljalo o tome da se globalno odustane od pokrića tog rizika, ali to se nije dogodilo. Što se Hrvatske tiče, i mi iz mjeseca u mjesec pratimo trendove, ali podaci za Hrvatsku do sada nisu bili do te mjere zabrinjavajući da bi naši aktuari u Parizu zaključili kako se radi o tako povećanom riziku da bi trebali ili preispitati visinu premije ili prekinuti s osiguranjem te vrste rizika.

Je li to napravljeno u nekoj od europskih zemalja?

Ne, nigdje čak ni u Španjolskoj gdje je, što se tiče otkaza, najlošija situacija od svih zemalja u kojima Cardif posluje.

Osiguratelji su česta meta u pokušajima prevare od strane osiguranika, posebno u autoosiguranju. Ima li toga i u Vašem segmentu osiguranja?

Imali smo nedavno slučaj pokušaja prevare kada je osoba sama skrivila otkaz, pa naknadno pokušala od poslodavca isposlovati dokumentaciju kojom bi se dokazalo da se radilo o tehnološkom višku. Ili slučaj kada je samozaposleni sam sebi dao otkaz kao tehnološki višak.

Mnogo je osiguratelja koji se žale na odnos države prema osigurateljnoj djelatnosti. Imate li saznanja kakav je taj odnos u drugim europskim zemljama?

Pričajući s kolegama iz drugih zemalja o toj temi moja je ocjena da u Hrvatskoj situacija nije bitna različita od one u drugim zemljama. Ima zemalja s daleko manje kontakata između osiguratelja i regulatora nego što je to u Hrvatskoj, ali ima i primjera gdje se taj odnos svodi na jednu konstantnu interakciju što se onda odražava na veću kvalitetu zakonskih i drugih akata. Naravno da u ovom potonjem slučaju osiguratelji lakše dišu, da se zakonski uvjeti poslovanja mogu lakše primjenjivati i da pokrivaju sva pitanja s kojima se industrija susreće.

Vjerojatno su u tim slučajevima i rezultati osigurateljne djelatnosti mnogo bolji.

Naravno. Ipak, nakon tri godine koliko sam osobno u osiguranju mislim da se i kod nas stanje bitno mijenja i to na bolje. Danas već postoji dobra volja koja omogućuju da se sa zakonodavcem i nadzornim tijelom započne dijalog o nekim, za osiguratelje, važnim temama što prije tri godine nije bio slučaj. Mislim da kod nadležnih tijela sve više prevladava uvjerenje kako ne treba bježati od industrije koja svaki dan mora živjeti i raditi po određenim pravilima. Za nas je to posebno značajno zato što je Cardif došao na hrvatsko tržište s posve novim proizvodima i javio se s nekim pitanjima koja nisu bila predviđena u postojećim aktima. Iz našeg iskustva vidljivo je da industrija ima priliku ukazati na potencijalne probleme, da je regulator spreman izići u susret i da se više ne odgovara isključivo na način da nešto nije u skladu s aktima i da stoga o nekoj temi nema potrebe niti razgovarati. S druge strane osigurateljima se sve više nudi pomoć i savjeti u provođenju novih zakonskih rješenja, organiziraju se različita savjetovanja i radionice o aktualnim temama, kao što je npr. Solvency II, imamo puno više kontakata s Hanfom, itd.

Bojite li se konkurencije s obzirom da u svijetu još ima osiguratelja s ponudom kakva je Cardifova?

Bez obzira na potencijalnu konkurenciju, naša je prednost što smo s našom ponudom prvi došli na hrvatsko tržište. Konkurencija će se svakako pojaviti, ali će se njezina ponuda neminovno uspoređivati s ponudom koja već postoji, a to su proizvodi Cardif osiguranja. Drugo je opet pitanje koje će se društvo u jeku gospodarske krize odlučiti na visoku cijenu osvajanja novog tržišta. Sigurno bi i za BNP Paribas to danas bila puno teža odluka da odluka o osnivanju društva nije donesena još 2006. godine

U našem prvom intervjuu prije dvije godine pitao sam Vas kako se kao žena snalazite u ovom poslu koji je dotad bio uglavnom rezerviran za muškarce. U međuvremenu stvari su se znatno promijenile, sve je više žena u predsjedničkoj fotelji.

Ovih sam dana pročitala u novinama da su istraživanja pokazala uspješnije poslovanje društava kojima su na čelu žene. Unatoč tome financije su još uvijek muški posao. Tako i u Upravi BNP Paribas Assurance, osnivača Cardif osiguranja, prevladavaju muškarci iako pola od ukupnog broja zaposlenih čine žene. Od ukupno 41 zemlje u kojima Cardif posluje samo u tri, Rumunjskoj, Tajvanu i u Hrvatskoj, čelna mjesta pripadaju ženama. U Srbiji smo za mjesto glavnog direktora razgovarali s 15 potencijalnih kandidata od kojih niti jedan nije bila žena.

Ova je godina na izmaku. Kakvi su Vam planovi za 2010.?

Ambicije su nam velike. Bit će to treća godina našeg rada u Hrvatskoj i očekujemo da će nam to biti prva pozitivna godina u poslovanju. Očekujemo veći broj partnera za prodaju naših proizvoda, ali i uvođenje većeg broja novih proizvoda na hrvatsko tržište. I napokon, očekujemo značajan iskorak u rezultatima poslovanja, odnosno značajan porast bruto premije bez obzira na prisutnu krizu.

Izvor: svijetosiguranja.hr