Otvoreni investicioni fondovi
Prakse privreda razvijenih država potvrđuju teoretsku konstataciju da politika kamatnih stopa ima bitan uticaj na finansijska tržišta. Ukoliko su kamate niske, berze bilježe rast, a u suprotnom slučaju pad. S obzirom na finansijska kretanja u svijetu i ovisnost o kamatnim stopama u EU, velika vjerovatnost je da kamatne stope u BiH tokom 2008. godine neće moći bilježiti dalji pad, već suprotno: ukoliko bude kamatna stopa Evropske centralne banke rasla, novac će i u BiH postati skuplji. Hoće li to značiti da ćemo po višoj cijeni plaćati kredite bankama, a možda manje dobivati za novac koji im povjeravamo? Pouzdano ne znamo, možemo da pretpostavimo da će biti tako ali i da neće. U konačnici će sve zavisiti od stope privrednog rasta, inflacije, visine ličnih dohodaka, monetarne politike… U svakom slučaju banke će se potruditi da zarade, a zašto ne bi i mi?
Evo malo statistike:
|
|
|
|
|
|
Sarajevska berza
|
31.12.2006
|
31.12.2007
|
promjena
|
|
Promet (u KM)
|
654.717.252
|
1.274.340.116
|
94,64%
|
|
Index SASX-10
|
2.855,59
|
3.685,15
|
29,05%
|
|
Index BIFX
|
5.154,72
|
6.544,53
|
26,96%
|
|
Banjalučka berza
|
31.12.2006
|
31.12.2007
|
promjena
|
|
Promet (u KM)
|
388.464.941
|
742.582.291
|
91,16%
|
|
Index BIRS
|
2.884,61
|
2.564,33
|
-11,10%
|
|
Index FIRS
|
6.053,35
|
6.618,34
|
9,33%
|
|
|
|
|
|
|
Depoziti stanovništva (u mil KM)
|
|
|
31.12.2006
|
31.12.2007
|
promjena
|
|
Depoziti po viđenju
|
1.771,90
|
2.221,50
|
25,37%
|
|
Oročeni i štedni depoziti
|
2.329,30
|
2.943,40
|
26,36%
|
|
Ukupno depoziti
|
4.101,20
|
5.164,90
|
25,94%
|
|
|
|
|
|
|
Kamatne stope na depozite stanovništva
|
|
|
2006
|
2007
|
promjena
|
|
Prosjek
|
3,48%
|
3,98%
|
14,37%
|
|
|
|
|
|
|
Kamatne stope na kredite stanovništvu
|
|
|
2006
|
2007
|
promjena
|
|
Kratkoročni
|
9,55%
|
10,54%
|
10,37%
|
|
Dugoročni
|
9,34%
|
9,17%
|
-1,82%
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Inflacija
|
2006
|
2007
|
promjena
|
|
|
7,40%
|
4,90%
|
-33,78%
|
Podaci govore da se konzervativnom štediši u 2007. godini isplatilo da štedi kod bilo koje od banaka, jer je prosječna banka obezvrijedila njegov novac za samo 0,92% (razlika između stope inflacije i prosječne kamatne stope na depozite). I vuk sit i ovce na broju! Štediša je prošao dobro, a banka odlično. Ko umije, njemu tri!
Uvijek može bolje: Ko umije njemu ho-ho-ho! A svaki od nas «ne zna»!
U istom periodu je naš štediša imao mogućnost da ulaže u dionice, recimo, na Sarajevskoj berzi i da uveća svoja sredstva za najmanje 25%, odnosno realnih 20% (ako oduzmemo inflaciju), a sve pod uslovom da je kupio i prodao u pravo vrijeme.
BH berze su u proteklim godinama bilježile rast, pa je ulaganje u dionice i kod nas postalo pravi hit. A kako je u teško gledati komšiju kako se «tamo negdje» bogati, sasvim je razumljiv porast interesovanja malih ulagača za dionice.
Oprez! Ako ste među onima kojima je «uspjelo» na berzi, ne znači da imate znanje o ulaganju u dionice «malom prstu». Na tranzicijskom tržištu kao što je naše, na kojem sve tehničke analize «padaju u vodu», jedni su imali više sreće, drugi pameti, a treći i sreće i pameti. Tu su i četvrti: nije im uspjelo, imali su nešto, a sad imaju «nešto manje».
Visoki prinosi na berzama uvijek privuku na tržišta nove ulagače. Većina od nas se u trgovini jednostavno razljuti kad cijena kruha poraste za 1%, a s druge strane smo hladnokrvno spremni kupiti dionicu čiji je kurs u manje od mjesec dana porastao 15% i više. Zašto to radimo? Razlozi su različiti. Možda raspolažemo sa informacijom (formalno ili nefomalno) koja govori u prilog da će cijena dionici i dalje rasti. A ako te informacije nema, velika je vjerovatnoća da smo se za kupovinu konkretne dionice odlučili čisto po nagonu (kupujemo, jer kupuju i drugi), što nije «zdravo», a ni preporučljivo, jer pri tome zaboravljamo rizike koje tržište sa sobom nosi. Zaboravljamo ili ne poznajemo? A na svim tržištima, a posebno kao što su naša, treba biti spreman prihvatiti rizike prije nego se odlučimo za ulaganje u dionice.
Berzanski ciklusi su dobro istražena i dokumentovana pojava. Usljed ovih ili onih razloga na svim svjetskim berzama, više ili manje istovremeno, slijede periodi rasta i pada kurseva. Ako «uđete» na tržište u pogrešnom trenutku, može vam se dogoditi da izgubite petinu, trećinu (a i više) uloženih sredstava, prije nego se situacija promijeni, odnosno kursevi krenu opet rasti. A to se upravo događa investitorima koji su započeli sa ulaganjem u pogrešno vrijeme («slab tajming»), a posebno i na kratak rok.
Na tršištu BiH su u proteklom periodu dominirali educirani inostrani ulagači, koji su bili spremni na vrlo velik rizik ulaganja, jer su očekivali visoke prinose koji su im morali takav rizik i opravdati. I zaradili su. Činjenica je da su se jedni povukli sa tržišta i usmjerili na «neka nova tranzicijska», a drugi za neko vrijeme «umirili» i, čekajući bolje dane, drže u portfelju nemali broj kvalitetnih dionica naših preduzeća.
Za njima slijede domaći institucionalni investitori – investicioni fondovi (uvjetno rečeno «domaći»), zatim domaći i ino špekulanti, koji su ovih dana i najaktivniji akteri domaćeg tržišta kapitala. Ovi su «mali» ali vrlo uticajni. Kupuju od pesimista, od svojih komšija koji su se usudili da se obogate. I sve u krug. Kolo sreće se okreće ugaonom brzinom čiji smjer zavisi od toga gdje ko stoji. Onaj gore vidi jedno, a onaj dolje drugo. Jedni gube, a drugi dobivaju.
Zato, lijepo molim, pažljivo. Ako niste oprobali sreću i znanje na berzi, a imate mogućnosti da štedite, budite oprezni. Prije svega morate znati da su dionice su samo jedan od mogućih, a sigurno jedan od najrizičnijih oblika štednje. Sam naziv dionice ne garantuje visoke prinose. Zato prije kupovine prve dionice stanite pred ogledalo i suočite se sami sa sobom. Odgovorite sebi bar na sljedeća pitanja:
Za šta štedim?
Koliko novca moram uštedjeti?
Kad ću trebati ušteđena sredstva?
Kakav godišnji prinos moram imati da bih na kraju perioda štednje imao željeni iznos?
Koja je vjerovatnoća da ću novac trebati i prije isteka perioda štednje?
Kakav je moj odnos prema riziku ulaganja?
Prije nego što odgovorite na gore navedena pitanja, trebate znati sljedeće: Diverzifikacija (raspršenost) sredstava je jedan od mogućih načina smanjenja rizika vašeg budućeg portfelja, uz istovremno isti ukupan prinos na ulaganje. Rizik se umanjuje usljed ulaganja u različite, međusobom nepovezane finanasijske instrumente. Možete izabrati između više strategija ulaganja, koje prilagođavate svojim mogućnostima i osobnosti (prije svega vašem odnosu prema riziku ulaganja): ulaganje u dionice nepovezanih industrijskih grana, ulaganje u različite regije, kombiniranje u portfelju depozita, obveznica, udjela otvorenih fondova, dionica, nekretnina,... Mogućnosti je zaista puno. Možete kreirati portfelj prema vlastitim preferencijama («po mjeri čovjeka»).
Na strukturu vašeg portfelja najveći uticaj treba imati dužina perioda ulaganja, jer ako želite prodati vrijednosne papire kroz šest mjeseci, sastav vašeg portfelja mora biti drugačiji od ulagača koji «gradi» portfelj za period pet godina. Pri tome je najbitnija vaša spremnost (sposobnost) na prihvatanje rizika, jer u prosjeku rizične investicije sobom nose veće prinose. S druge strane rizične investicije zahtijevaju od vas više strpljenja i viši nivo znanja.
Ulaganje u vrijednosne papire (dionice, udjele fondova) ima smisla samo kao dugoročan način štednje. Ako u startu znate da ćete svoje ušteđena sredstva trebati već za nekoliko mjeseci, bolje ih je uvećavati putem kamata u banci ili kupiti za njih obveznice, jer na taj način ćete sigurno znati koliko ćete uštedjeti. Ako svoj novac uložite u dionice ili udjele fondova, a budete prisiljeni da ih prodate već nakon kraćeg vremena, može vam se dogoditi da ih prodate po nižoj cijeni od očekivane. Bez rizika ništa nije moguće. To vam je jasno.
Ako ste konstatovali da želite i možete dugoročno štedjeti i ako ste definirali cilj – postići maksimalan prinos uz što manji rizik, tada je za vas pravo rješenje ulaganje u uzajamne (otvorene investicione) fondove.
Uzajamni fondovi postoje više od osamdeset godina. Razvile su se razne vrste ovih fondova, koji ulagačima omogućavaju izbor u skladu s njihovim potrebama i očekivanjima: Na jednoj strani su ulagači koji daju veći značaj visokom prinosu, a samim time i visokim rizicima, a na drugoj konzervativni ulagači koji daju prednost umjerenom rastu i konstantnom prinosu uz nisku stopu rizika.
Upravo prema prinosu i riziku obavlja se osnovna podjela uzajamnih fondova na:
1. fondove visokog rasta - sredstva ulažu u visokorizične vrijednosne papire (dionice), pri čemu ostvaruju visoke prinose uz istovremeno visoke rizike (dionički fondovi).
2. fondove umjerenog rasta - ulažu u kombinaciju vrijednosnih papira s visokim prinosom i vrijednosnih papira s nižim prinosima (u portfelju kombiniraju dionice, obveznice, kratkoročne vrijednosne papire i depozite), gdje se postiže zadovoljavajuća stopa prinosa uz prihvatljivu stopu rizika (mješoviti fondovi).
3. konzervativne fondove - ulažu, prije svega, u vrijednosne papire niskog rizika, ali i nižeg prinosa. Konzervativni fondovi su, uglavnom, obveznički fondovi, novčani fondovi, fondovi koji ulažu u kratkoročne vrijednosne papire – bankarski depoziti, blagajnički i komercijalni zapisi, REPO sporazumi.
Zašto štedjeti u uzajamnom fondu?
Većina od vas nema potrebnog šireg finansijskog znanja ili vremena, neophodnih za donošenje odluke o kvalitetnom ulaganju raspoloživih novčanih sredstava u razne investicije. Usljed toga se najčešće odlučimo da svoj novac povjerimo stručnjacima – što je i preporučljivo. Najbitnije je izabrati prave stručnjake, one koji će vaš novac “rasporediti” u skladu s vašim očekivanjima, željama i potrebama!
Da li znate da je praksa pokazala da su prinosi koje ostvaruju ulaganja istog iznosa novca u uzajamne fondove viši od prinosa koje biste mogli ostvariti po osnovu drugih oblika investiranja, a posebno onih kod banaka?
Nekoliko razloga zašto štedjeti u uzajamnim fondovima:
1. imate mogućnost izbora između više uzajamnih fondova sa različitim investicionim politikama, a time i rizicima ulaganja;
2. u uzajamnim fondovima možete štedjeti prema svojim mogućnostima;
3. svi ulagači su međusobno ravnopravni nezavisno od visine uplaćanih sredstava (za razliku od npr. vezane štednje, gdje veći iznosi nose veće kamate);
4. nemate ugovornih obaveza ili kazni s kojima se susrećete kod drugih oblika štednje (vezana štednja, životno osiguranje...), kad se, usljed nepredviđenih okolnosti, zbog potrebe za povlačenjem sredstava može smanjiti već postignuti prinos;
5. sredstva koja uložite u uzajamni fond nisu vezana jer kad god zaželite, možete ih povući iz fonda;
6. sredstva koja se ulože u uzajamni fond mogu ostvariti bitno veće prinose jer su uložena u više različitih vrijednosnih papira, čime se postiže smanjenje rizika ulaganja;
7. o budućnosti vaših sredstava brine tim stručnjaka iz društva za upravljanje fondovima pod stalnim nadzorom Komisije za vrijednosne papire, depozitne banke i neovisnog revizora, koji zajedno brinu o sigurnosti Vaše imovine uložene u uzajamne fondove.
U BiH zasada posluju četiri otvorena investiciona fonda. Dva uzajamna fonda (FBiH), MF-Global.ba i Hypo BH Equity, usljed entitetskim zakonom postavljenih ograničenja, investiraju na području BiH, a preostala dva (RS), Nimako trend i Kristal Kapital, investiraju i izvan BH tržišta kapitala. Na pragu je revolucija osnivanja otvorenih investicionih fondova koji će definitvino doprinijeti povećanju likvidnosti i atraktivnosti domaćeg tržišta, a nesumnjivo i razvoju cjelokupne privrede države, kao što je to bio primjer s privredama država s dugogodišnjom tradicijom postojanja i uspješnog poslovanja ovih fondova.